"To ćemo uraditi nakon što izmijenimo Zakon o radu RS", izjavio je Tegeltija za portal Kapital.
On smatra da bi do izmjena ovog zakona moglo doći već ove godine, dodajući da je za sada rano govoriti o visinama stopa poreza kojim bi se stvorio preduslov za pravedniji poreski sistem.
"Jedan sam od onih koji smatraju da treba da postoji progresivna stopa. Međutim, svako uvođenje ove progresivne stope neće dati efekte dok ne izmijenimo Zakon o radu i ne budemo ugovarali bruto plate. Tada će se država opredjeljivati da li će davati šanse poslovnoj zajednici ili zaposlenim radnicima", kazao je Tegeltija.
Kada bi sada uveli progresivnu stopu, smatra on, cio teret bi pao na javni sektor i dio finansijskog sektora, koji već ima ugovorene bruto plate.
"Kada uvedemo progresivnu stopu poreza na dohodak, ona će ići na teret onoga ko prima veću platu. Recimo, ako imam 3.000 maraka platu, meni je svejedno koja je to stopa ako pada na teret poslodavca, ali svugdje u svijetu, kada govorite o bruto plati, porez pada na teret zaposlenog", objasnio je Tegeltija.
Progresivne stope poreza odavno su praksa u Evropi, a njihov cilj je da država višom stopom poreza oporezuje one koji zarađuju mnogo više od prosječnih građana.
Portal Kapital navodi da je pitanje koliko u RS uopšte ima bogatih građana čije bi zarade mogle da podliježu progresivnim stopama oporezivanja, navodeći da vjerovatno ni Poreska uprava nema tačne podatke, jer su i najbogatiji često u svojim kompanijama prijavljeni na prosječnu platu.
Poreska uprava RS do sada je objavila samo podatak da je 2011. godine najveće prijavljeno mjesečno primanje bilo 220.249 KM (oko 111 hiljada eura) i da ga je dobio zaposleni u jednoj mikrokreditnoj organizaciji.
Drugo najveće mjesečno primanje u RS bilo je blizu 50 hiljada eura i isplaćeno je jednoj osobi u bankarskom sektoru.
Nepostojanje preciznih podataka o broju imućnih građana u RS, ekonomski analitičari smatraju prvom preprekom za uvođenje progresivne stope poreza.
"Zemlja je u krizi. Međutim, očigledno je da u RS postoji sloj građana koji ima znatno viša primanja od većine stanovništva. Zemlje u okruženju i članice EU već odavno primjenjuju progresivne poreske stope na dohodak, ekstraprofit, kapital i imovinu i smatram da bi i kod nas trebalo razmišljati u ovom pravcu", izjavio je za Kapital ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
On, međutim, ukazuje da "treba imati na umu da veliki dio državne administracije ima viša primanja od prosjeka, pa je moguće da bi donošenjem takvog zakona mogli upasti u zamku, odnosno da teret ovakvog oporezivanja padne na državni budžet".
Komentari ()
