Dosadašnji muftija sarajevski Nedžad Grabus danas je preuzeo dužnost poglavara Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, čime je postao vrhovni vjerski autoritet muslimana u toj zemlji, Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji.
Svečanost ustoličenja Nedžada Grabusa održana je u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu. Za reisul-ulemu izabran je 10. oktobra, glasanjem u posebnom izbornom tijelu Sabora Islamske zajednice u BiH, sa mandatom od sedam godina, koji se može produžiti za isti period. Na toj poziciji naslijediće Huseina Kavazovića, koji je na čelu Islamske zajednice bio prethodnih 14 godina.
Dokument pod nazivom menšura, odnosno ukaz o imenovanju za reisul-ulemu, kojim se potvrđuju zakonitost izbora i šerijatska ovlašćenja, Grabusu je, u prisustvu zvanica i gostiju iz 23 države, uručio predsjednik Sabora Islamske zajednice Edhem Bičakčić.
U prvoj propovijedi nakon polaganja zakletve Grabus je kazao da namjerava da se osloni na podršku svih koji žele da doprinose opštem dobru.
"Istovremeno smo i muslimani i Evropljani“, kazao je novi reis, dodajući da svi ljudi imaju isto porijeklo, te da svaki oblik diskriminacije predstavlja kršenje Božjeg poretka.
"Odlučno dižemo glas protiv ubijanja nevinih ljudi bilo gdje u svijetu. Dužnost vjernika je da istrajno rade na uspostavljanju mira i međusobnog poštovanja u cijelom svijetu“, kazao je Grabus.
Najavio je da će, kao reisul-ulema, raditi na jačanju dijaloga sa svim vjerskim zajednicama.
Funkcija reisul-uleme sa sjedištem u Bosni i Hercegovini uspostavljena je 1882. godine, u vrijeme vladavine Austrougarske monarhije.
Grabus, koji je sada postao 14. reisul-ulema, rođen je u Travniku, a školovao se u Sarajevu, gdje je 1994. godine diplomirao na Fakultetu islamskih nauka. Doktorirao je 2008. godine, a od 2021. godine na tom fakultetu radi kao redovni profesor.
Od 2006. do 2021. godine obavljao je dužnost muftije ljubljanskog i predsjednika Mešihata Islamske zajednice u Sloveniji, dok je od 15. septembra 2021. godine bio na funkciji muftije sarajevskog.
Vodio je projekat izgradnje džamije i Muslimanskog kulturnog centra u Ljubljani, a tadašnji predsjednik Slovenije Borut Pahor odlikovao je Grabusa za zasluge u razvoju međureligijskog i međukulturnog dijaloga.
Upravo ga je dugogodišnje djelovanje u Sloveniji profilisalo kao snažnog zagovornika autonomne i institucionalno snažne Islamske zajednice, koju je u svom kandidatskom programu opisao kao zajednicu vrijednosti, a ne moći.
