Prema riječima Samardžića, reforma Vojske je trajan proces koji se, kako je naveo, ne završava ulaskom države u NATO.
- Najveći posao slijedi po dobijanju pozivnice za članstvo, kada u kratkom periodu do punopravnog članstva u NATO, treba pripremiti kompletan sistem države da funkcionoše u sklopu kolektivnog sistema bezbjednosti, pojasnio je Samardžić u intervjuu agenciji MINA.
Kako je naveo, od ulaska u Partnerstvo za mir, „partnerski ciljevi“ su crvena nit koja određuje prioritetan pravac reformi Vojske Crne Gore sa osnovnim ciljem dostizanja projektovanih sposobnosti i potrebnog nivoa interooperabilnosti.
- Ulaskom u NATO, „partnerski ciljevi“ prerastaju u „ciljeve sposobnosti“ kojim se precizira koje sposobnosti i u kom vremenskom intervalu treba dostići. Ti ciljevi su stvar dogovora između NATO i nove članice i oni se koncipiraju na realnoj osnovi, naveo je Samardžić.
On je kazao da se infrastruktura koju je Vojska Crne Gore naslijedila nakon obnove nezavisnosti nalazila se u jako lošem stanju, "veliki broj objekata i lokacija u koje godinama nije ulagano i ogroman višak naoružanja i stare vojne opreme".
- Tokom prethodnih šest godina dio objekata u kasarnama je obnovljen ali još ne možemo biti zadovoljni stanjem u vojnoj infrastrukture. Prije svega, potrebna su značajna ulaganju u rekonstrukciju smještajnih objekata u kasarnama Pljevlja, Nikšić i Danilovgrad, kao i u rekonstrukciju skladišta Brezovik, naveo je Samardžić.
Kako je kazao, po pitanju modernizacije je napravljen veliki iskorak.
- Ipak, skoro dvodecenijsko zaostajanje u ovoj oblasti se ne može preko noći riješiti, već to zahtjeva pažljivo planiranje i precizno definisanje prioriteta, rekao je Samardžić.
On je ukazao, modernizacija je od suštinskog značaja za reformu vojske i dostizanje potrebnog nivoa sposobnosti.
- To je, kao i reforma, trajan proces i nije vezan za datum učlanjenja u NATO, već za projektovanu implementaciju partnerskih ciljeva, odnosno usvajanje određenih sposobnosti, pojasnio je Samardžić u inttervjuu za agenciju MINA.
Prema njegovim riječima, najveći dio novca koje predviđamo izdvojiti za modernizaciju u narednom periodu, odnosi se na prioritete naše nacionalne bezbjednosti.
- Tu prije svega, mislim na izgradnju savremenih sistema nadzora i kontrole mora i vazdušnog prostora, nabavci multifunkcionalnih transportnih helikoptera, rekonstrukciji postojećih ili nabavci novih patrolnih brodova, opremanju jedinica inžinjerije i NHB službe, kao i nastavku opremanja sa savremenim komunikacionim sredstvima, rekao je Samardžić.
Crna Gora se, dodao je, opredjelila da u svom vazduhoplovstvu neće imati borbene avione već samo helikoptere.
- Vojska trenutno u svom sastavu ima četiri aviona „Galeb G-4“, ali bi dalje ulaganje u njih bilo neracionalno. Zadržavanje ovih aviona bilo bi opravdano jedino u slučaju da planiramo nabaviti nove avione, pa da se na taj način vrši trenaž i obuka pilota, naveo je Samardžić.
Kako je rekao, savremeni borbeni avioni su skupi, cijena je oko 50 miliona EUR, "imajući u vidu koliko košta obuka pilota, održavanje i čas leta čak i da nam ih neko pokloni, mi ne možemo da priuštimo te avione i to bi bio apsolutno neodrživ sistem".
Imajući sve to u vidu, dodao je, optimalno je da se pitanje zaštite vazdušnog prostora rješava u saradnji sa saveznicima u sklopu kolektivnog sistema bezbjednosti.
- Dakle, prioriteti u Vazduhoplovstvu Vojske Crne Gore biće na uspostavi savremenog sistema nadzora vazdušnog prostora, koji radimo na regionalnom nivou u saradnji sa NATO, izgradnji savremenog operativnog centra sposobnog da razmjenjuje podatke sa Alijansom i susjedima i nabavci transportnih helikoptera, kazao je Samardžić.
Prema njegovim riječima, sprovedene reforme i stepen opremeljnosti Vojske nijesu prepreka za dobijanje poziva za NATO već, dodao je, u tim oblastima, prema ocjeni Alijanse, ostvaren je najveći progres.
Samardžić je rekao da se planirana reforma i modernizacija sistema odbrane ne mora uraditi zbog NATO ili EU, već prvenstveno zbog građana i nacionalne bezbjednosti.
Kako je ukazao, Misija ISAF se završava do kraja naredne godine,kada će se transformisati u NATO misiju za obuku i savjetovanje „Odlučna podrška“.
On je rekao da nova misija NATO predviđa značajno manje snage saveznika u Avganistanu i u narednom periodu će planski vršiti izvlačenje logistike i smanjenje snaga na terenu.
U skladu sa tim, kazao je, SAD su najavile povlačenje dijela borbenih jedinica iz misije ISAF do kraja naredne godine, »što neće imati direktnog uticaja na angažovanje pripadnika Vojske Crne Gore u misiji ISAF«.
On je ukazao da se pripadnici crnogorske Vojske angažuju u zoni odgovornosti Regionalne komande Sjever, u kojoj je vodeća i po broju angažovanih vojnika, najbrojnija nacija Njemačka.
- Oružane snage jedinjenih američkih država u zoni odgovornosti Regionalne komande Sjever su zastupljene uglavnom sa jedinicama za logističku i borbenu podršku, koje se najvjerovatnije neće povlačiti iz Avganistana do kraja naredne godine«, naveo je Samardžić.
Kako je rekao, Ministarstvo odbrane će nastaviti da prilikom planiranja angažovanja svojih pripadnika u misiji ISAF, bira zadatke čijom realizacijom će rizik po bezbjednost biti smanjen na najmanju moguću mjeru.
U tom smislu, dodao je, pripadnici crnogorske Vojske neće biti uključeni u direktne borbe protiv pobunjenika.
- Vojnici neće doći “na prvu liniju fronta”, što je jasno i definisano u Pravilima angažovanja i nacionalnim ograničenjima pripadnika Vojske Crne Gore u miiji ISAF, zaključio je Samardžić.
foto: 93-63-251-100.ip30.fastwebnet.it
