Cilj radionice je da se kroz priču o Gostilju unaprijedi saradnja između Muzeja i škola, kao bi djeca shvatila, odnosno izgradila pravi odnos prema kulturnom nasljeđu.
Tatjana Piperović je kazala da je u publikaciji o Gostilju dato mnogo informacija o keramici, kao i njenoj konzervaciji, te da je to odličan vodič i za profesore, kao priprema prije vođenja učenika na izložbu, te za pripremu naučne jedinice koja se odnosi na antički period.
Jedna od autorki publikacije, mr Milena Vrzić naglasila je da je lokalitet Gostilj tema kojoj se često iznova vraća i koju nanovo otkriva.
-Što sam više proučavala predmete sa Gostilja, sve više sam shvatala da će ostati reper prema kome će se druga istraživanja upravljati, naglasila je Vrzić i podsjetila da je lokalitet otkriven slučajno, prilikom vađenja šljunka, kada je otkrivena nekropola ilirskog plemena Labeata. Istraživanja je od 1956. do 1958. godine vodio bosanski arheolog Đuro Basler, uz pomoć crnogorskih kolega.
Vrijedni nalazi sa Gostilja čuvaju se u Muzeju u Podgorici, a o njima brigu vodi konzervator Zorica Stijepović, koja je na predstavljanju publikacije ukazala na kompleksnost zaštite helenističke grnčarije.
Riječ je o predmetima rađenim od gline različitih vrsta, različitim tehnikama, a neki od predmeta su i ranije konzerviran, prije gotovo šezdesetak godina. No, kako je Stijepović naglasila, neke od ovih čudesnih starih posuda morale su biti ponovo konzervirane.
-U vrijeme kada su zaštićeni to je učinjeno po svim konzervatosrskim standardima, ali vrijeme je učinilo svoje, i ponovna konzervacija već tretianih predmeta predstavljala je svojevrstan izazov- kazala je Stijepović. Ona je objasnila specifičnost posla, te primjenu materijala, boja za toniranje restauriranih djelova, kao i da je nedostajuće djelove popunila konvencionalnim ili savremenim vrstama punioca. Podsjetila je da ovakvi predmeti, iako stručno zaštićeni, zahtijevaju stalan nadzor, te odgovarajuće uslove i u depou i u ekspoziciji.
Stijepović je istakla da sačuvani predmeti ostaju osnova za dalje čitanje, čime se ide u susret novoj muzeološkoj paradigmi, novom muzeju.
Nesumnjivo da se ka novom muzeju ide i otvaranjem njegovih vrata za mladu publiku, a radionica koja će danas biti organizovana za profesore i koju će voditi Lida Vukmanović- Tabaš, usmjerena je upravo na uspostavljanju čvršće saradnje između Muzeja i škola.
O ovoj saradnji, kao i o promociji kulturnog nasljeđa i značaja njegovog prezentovanja učenicima osnovnih škola, biće riječi i na današnjem okruglom stolu.
Čudesne posude sa Gostilja, u kojima su se, u nama dalekoj prošlosti, čuvali ulje, mlijeko, med, vino, ali i ljekovito bilje, mirišljava ulja i masti, plijene jednostavnošću i ljepotom i, na poseban način, pričaju priču o načinu života Labeata, tu, kraj obala Skadarskog jezera. Po svemu sudeći Gostilj nije slučajno izabran da bude tema za jedan nezaboravan čas istorije.
S.K.
