Od skoro 11 hiljada raseljenih sa Kosova, samo 673 lica, odnosno 101 porodica - i to isključivo pripadnici RAE populacije - pokazala su interes da se vrate na Kosovo.
Srpski i crnogorski raseljenici sa Kosova, kojih je u Crnoj Gori između sedam i osam hiljada, najvećim dijelom su već integrisani u crnogorsko društo i nemaju ni volju ni namjeru da se vraćaju.
Što se tiče oko tri hiljade pripadnika RAE populacije sa Kosova u Crnoj Gori, stvar je značajno kompleksnija. Većina njih je bez dokumenata, nemaju imovinu, tako da i kad bi željeli da se vrate – nemaju za to ni zakonskih ni drugih uslova.
Apatridi bez uslova za povratak: Delegacija Ministarstva rada i socijalnog staranja Crne Gore išla je prije desetak dana na Kosovo da urgira potpisivanje sporazuma o povratku raseljenih. Takav sporazum najavljen je prije skoro dvije godine Prijedlogom za vođenje pregovora sa kosovskom vladom.
No, sa sporazumom i bez njega, činjenica je da ni među raseljenima sa Kosova, niti među nadležnima na Kosovu, nema istinske volje za povratak raseljenih Kosovara. Kako tvrde nadležni u Crnoj Gori, raspoloženje raseljenih je nedefinisano – kad bi na Kosovu postojala želja da ih zbrinu - oni bi se (možda) vratili. Međutim, za sada nema jasnih signala o spremnosti nadležnih na Kosovu za prijem raseljenih. Sa druge strane, iz IPA fondova i inicijative „Sarajevski proces” obezbijeđena su sredstva za skorašnju izgradnju preko 130 stanova u kampu Konik 1 i Konik 2 u Podgorici za pripadnike RAE populacije. Time su evropske insitutucije, koje finansiraju taj projekat, jasno stavile do znanja kako žele da riješe problem raseljenih Roma.
Ministarstvo rada i socijalnog staranja podsjeća da je naša Vlada još 2011. godine utvrdila prijedlog za vođenje pregovora sa Kosovom.- Vlada Crne Gore je 19. maja. 2011. godine utvrdila Predlog osnove za vođenje pregovora i zaključivanje sporazuma između Vlada Crne Gore i Kosova o dobrovoljnom povratku interno raseljenih lica sa Kosova. Sporazum predviđa da obje države rade na stvaranju uslova za bezbjedan i siguran povratak svih interno raseljenih lica sa Kosova koji borave u Crnoj Gori - saopšteno je Portalu Analitika iz Ministarstva.
No, stvari „na terenu” znatno su drugačije - samo zanemarljiv broj raseljenika, i to isključivo pripadnika RAE populacije, bilo bi spremno na povratak. Kod Srba i Crnogoraca, ta želja uopšte ne postoji.
To potvrđuju i riječi Željka Šofranca, direktora Zavoda za zbrinjavanje izbjeglica.
- Poslije 14 godina boravka u Crnoj Gori, kod raseljenih, kako Srba i Crnogoraca, tako i RAE populacije, raste želja - ne za povratkom - već da se što prije integrišu u crnogorsko društvo - rekao je Šofranac za Portal Analitika.
On napominje da raseljeni sa Kosova, kojih ima oko 11 hiljada u Crnoj Gori, treba da do 31. decembra ove godine apliciraju za status stranaca sa privremenim naseljenjem.
- To znači da sa tim novim pravnim svojstvom stiču sva prava osim pravo glasa. Time pravno uobličavamo problem lica koja borave u Crnoj Gori. Osim statusa stranaca sa privremenim raseljenjem, oni moraju imati i lična dokumenta. E, tu pripadnici RAE populacije imaju problem, jer lična dokumenta uglavnom nemaju – rekao je Šofranac.
Odbijaju dokumenata (i) zbog problema sa zakonom: Sezam Avduljaj, šef kancelarije Danskog savjeta za izbjeglice u Podgorici, koja se bavi pitanjem raseljenih pripadnika RAE populacije kaže za Portal Analitika, da „mnogi pripadnici tog stanovništva nijesu prijavljivani ni na Kosovu, tako da ne mogu biti prijavljeni ni u Crnoj Gori“.
- Da bi neko izvadio lična dokumenta, treba mu i potvrda o prebivalištu, koju oni nemaju, niti mogu da je izvade – jer nemaju dokumenta - rekao je Avduljaj.
On dodaje da raseljeni Romi nijesu donijeli konačnu odluku da li žele da se vrate, te da kod njih ta odluka često zavisi od toga kakvo je raspoloženje u široj familiji. Među njima je i onih koji su na Kosovu imali problema sa zakonom, i koji zbog toga „ne žele ni da se prijave za dokumenta, jer znaju kakve bi to posljedice imalo”.
- Mi vršimo bezbjednosnu provjeru lica koja žele da se vrate. Provjeravamo da li je neko na Kosovu imao problema sa zakonom i po tom pitanju sarađujemo sa kosovskim vlastima. Ali, ti koji su, na neki način, prekršili zakon nama se i ne javljaju. Jednostavno, žive u Crnoj Gori bez dokumenata, jer se boje povratka - rekao je Avduljaj.
Određeni broj pripadnika RAE populacije bi se, kako navodi, ipak vratio kad bi se stvorili uslovi.
- Oko 350 ljudi iz kampa Konik 1 i Konik 2 želi da se vrate na Kosovo. Računajte da ima još toliko iz ostalih djelova Crne Gore, ali su, prije svega, problem dokumenta. Znate, kad ode jedna porodica, i druge ih prate, jer su u srodstvu. Tako to ide kod njih - objašnjava Avduljaj.
Ne žele povratak već državljanstvo: Za razliku od njih, pripadnici crnogorske i srpske nacionalnosti uglavnom imaju dokumenta, ali ne pokazuju nikakvu volju za povratkom.
To potvrđuju u Zavodu za zbrinjavanje izbjeglica, ali i u Udruženju raseljenih Crnogoraca i Srba.
Predsjednik Udruženja raseljnih "Ognjište" Peđa Kovačević kazao je za Portal Analitika da je među pravoslavnim raseljenicima sa Kosova 90 odsto Crnogoraca koji su pravoslavne vjeroispovjesti. On naglašava da su oni integrisani u crnogorsko društvo i da nemaju namjeru da se vraćaju.
- Prošlo je 14 godina od kad su došli u Crnu Goru. Računajte sad... Dijete koje je tada imalo pet godina, sad je mlada osoba od 19 godina. To je, faktički, građanin Crne Gore i normalno je da želi da dobije stalno prebivalište - objašnjava Kovačević.
On naglašava i da je „veliki broj raseljenog pravoslavnog življa sa Kosova zainteresovan za dobijanje crnogorskog državljanstva”.
- Čim je Srbija počela da daje odjave iz srpskog državljanstva, 2004. godine, ja sam uzeo crnogorsko državljanstvo. Ostvarivanje materijalne i socijalne zaštite je odrađeno i Crna Gora je podnijela najveći teret za pitanje raseljenih, uz svo uvažavanje međunarodnih institucija. Moje mišljenje je da većina Crnogoraca sa Kosova doživljava Crnu Goru kao svoju domovinu i da je mali broj njih za povratak - izričit je Kovačević.
Milioni za romske stanove iz EU fondova: Kako je Portalu Analitika potvrđeno iz Ministarstva rada i socijalnog staranja, EU podržava projekte koji se odnose kako na povratak, tako i na integraciju raseljenih lica, posebno Roma. Međutim, velika sredstva koja evropske institucije obezbjeđuju za stanove pipadnicima RAE populacije, govori da se EU mnogo više zalaže za drugu soluciju.
Direktor Zavoda za zbrinjavanje izbjeglica napomenuo je da će iz „Sarajevskog procesa“ - regionalne inicijative pod pokroviteljstvom EU, OEBS-a i UNHCR za smještaj raseljeniih Roma - Crna Gora dobiti 27 miliona eura.
- Od tih sredstava, finansiraćemo gradnju 42 stana na Koniku, i to će biti produžetak akcije finansirane IPA fondovima, koja počinje krajem godine, a podrazumijeva izgradnju 90 stambenih jedninica na Koniku. To je ukupno više od 130 stanova - objašnjava Šofranac.
Stanovi koji treba da se grade na Koniku uglavnom su za porodice RAE populacije. Potpuno je logično, onda, da se želja za povratkom, ako je i postojala, smanjuje, budući da ih u Crnoj Gori čeka rješenje stambenog pitanja i kad je naša država pokazala očiglednu spremnost da im izađe u susret.
To potvrđuju i podaci Danskog savjeta za izbjeglice u kojem kažu da je u planu do 15. maja 2014. godine povratak svega 35 romskih porodica.
A, budući da su Srbi i Crnogorci sa Kosova već odavno integrisani u naše društvo, pitanje je da li će eventualni sporazum sa Kosovom o povratku raseljenih, predstavljati nešto više od običnog pokušaja da se formalno zadovlji agenda u pregovorima sa EU.
Balša KNEŽEVIĆ
