Program kroz koji je goste na svečanosti vodila poznata glumica Kristina Stevović, osmišljen je kao „edukativno-artistički kolaž sa elementima video i foto prezentacija, naracije i muzike, sa ciljem da u kratkim formama prikaže retrospektivu feminističke istorije žena i njihove borbe za ravnopravan položaj u društvu, kao i status žena u Crnoj Gori danas“.
Na svečanoj akademiji su govorili: ministar za ljudska i manjinska prava dr Suad Numanović, koordinator sistema UN u Crnoj Gori i stalni predstavnik UNDP-a Rastislav Vrbenski, šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori ambasador Mitja Drobnič, šef Misije OSCE u Crnoj Gori ambasador Ljubomir Kopaj i koordinatorka Odjeljenja za rodnu ravnopravnost Irena Bošković.
Ministar Numanović je istakao da je osnivanjem Kancelarije za rodnu ravnopravnost prije 10 godina, Vlada Crne Gore „pokazala odlučnost i posvećenost“ u unaprijeđivanju položaja žena i borbi za rodnu ravnopravnost. On je dodao da su se u protekloj deceniji „utkale odredbe“ u zakonodavne i strateške okvire koje garantuju ista prava i šanse i muškarcima i ženama.
„Uložen je značajan trud i rad kako bi rodna ravnopravnost zaživjela u državnim institucijama i kako bi se kroz rodne naočari počele utvrđivati državne politike uvažavajući potrebe žena“, istakao je Numanović.
On je dodao da je cilj Odjeljenja za rodnu ravnopravnost „uvođenje rodne ravnopravnosti u svim oblastima života i rada kroz zakone, politike i programe“ koji bi bili usklađeni sa domaćim i međunarodnim zakonodavstvom, i stvaranje društva u kome su i žene i muškarci ravnopravni.
Koordinator sistema UN u Crnoj Gori i stalni predstavnik UNDP u Crnoj Gori, Rastislav Vrbenski istakao je da mu je zadovoljstvo što je Crna Gora kao članica Ujedinjenih nacija „odgovorno pristupila ispunjavanju Milenijumskih razvojnih ciljeva“ u kojima ravnopravnost muškaraca i žena zauzima važno mjesto. Ipak, on je dodao da zajedničkim naporima institucija, medija, nevladinih organizacija i međunarodnih organizacija, treba „uraditi mnogo više“ jer žene trenutno nisu zastupljene na pozicijama donošenja odluka.
Vrbenski je podsjetio na činjenicu da tek 17 odsto poslanika u crnogorskom Parlamentu čine žene, kao i da postoji jaz u pristupu kreditima za pokretanje ili razvoj biznisa, ali i na istraživanje javnog mnjenja koje pokazuje da „92 odsto građana vjeruje da postoji porodično nasilje a samo mali procenat je spreman da o njemu javno govori“.
Koordinator sistema UN u Crnoj Gori i stalni predstavnik UNDP u Crnoj Gori, je na večerašnjoj sjednici kazao da UN pružaju podršku donošenju odgovarajućih propisa kada je u pitanju rodna ravnopravnost, ali i kroz jačanje kapaciteta institucija.
„Paralelno, radimo i na podizanju javne svijesti, znanja i razumijevanja građana o značaju rodne ravnopravnosti, kao i na razbijanju stereotipa o rodnim ulogama“, rekao je Vrbenski.
On je dodao da se i u budućnosti nada dobroj i kvalitetnoj, ali i jačoj saradnji između institucija, nevladinih organizacija, medija, sindikata.
Šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori ambasador Mitja Drobnič u svojoj uvodnoj riječi je istakao kako mu je zadovoljstvo što učestvuje u obilježavanju deset godina rada „prvog institucionalnog mehanizma Vlade Crne Gore za postizanje rodne ravnopravnosti“.
Drobnič je objasnio kako je rodna ravnopravnost jedno od osnovnih ljudskih prava i prioritet Evropske unije, ali i „preduslov za postizanje zajedničkih ciljeva - razvoja zapošljavanja i socijalne kohezije“.
„U procesu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, važnost napretka u oblasti rodne ravnopravnosti je istaknuta i u političkim kriterijumima i u Izvještaju o napretku, a i u Poglavlju 23“ istakao je ambasador Drobnič.
Šef Misije OSCE u Crnoj Gori ambasador Ljubomir Kopaj kazao je da iako se posao u polju rodne ravnopravnosti „činio na momente mukotrpnim“, Odjeljenje je uspjelo da bude „ glavni inicijator promjena i ozbiljan partner u svakodnevnoj borbi za jednakost polova u svim sferama života“. On je naglasio da je u pitanju borba, jer brojke pokazuju da je stanje u Crnoj Gori, kada je u pitanju rodna ravnopravnost daleko od idealnog.
Kopaj je podsjetio da iako žene u Crnoj Gori čine više od polovine stanovništva, tek 17 odsto žena čini sastav Prlamenta, u Vladi sjede tri ministarke, dok je stanje na lokalnom nivou „još alarmantnije“. On je podsjetio prisutne, da je od 23 opštine tek jedna predsjednica a sve ostalo predsjednici opština, samo dvije žene su predsjednice lokalnih parlamenata, a tek 14 odsto saziva trenutnih lokalnih skupština čine žene. Prema njegovim riječima jedino se sudstvo može pohvaliti boljom rodnom ravnopravnošću s obzirom da su predsjednice Vrhovnog i Apelacionog suda žene, ali su ponovo od 15 sudija osnovnih sudova samo četiri su žene.
On smatra da od ovih podataka ne treba „bježati“ i da Crna Gora pokazuje spremnost da se „uhvati u koštac“ sa problemom odsustva žena na mjestima odlučivanjima. Pravna regulativa prema riječima šefa Misije OSCE u Crnoj Gori, postoji, jer pored Ustava koji garantuje ravnopravnost polova, postoji i Zakon o rodnoj ravnopravnosti.
„Ipak, u ovoj borbi ne smijemo zaboraviti skrivene prepreke ka ostvarenju ciljeva, poput prisustva raznih stereotipa, tradicionalnih uloga muškaraca i žena, i nedostatka senzibilisanosti. Za ovakve prepreke sigurno da će biti potrebno još više istrajnosti budući da ostvarivanje ideala o jednakosti polova nije posao koji se može riješiti jednokratnim mjerama i aktima Ustava već zahtijeva dosljedno sprovođenje politike i strategija i promovisanje“ objasnio je ambasador Ljubomir Kopaj.
Rodna ravnopravnost, prema riječima koordinatorke Odjeljenja za rodnu ravnopravnost, Irena Bošković istakla je da rodna ravnopravnost „postaje temeljni princip demokratskih vrijednosti Crne Gore, ali i ujedno i pečat jednog tranzicionog vremena iza nas koji obavezuje da se i dalje radi i stvara“. Ona je podsjetila da 50,6 odsto crnogorskog stanovništva čine žene, koje su ujedno i obrazovanije, i da taj resurs ne smije biti zanemaren.
Bošković je dodala da obrazovanje utiče na eliminaciju siromaštva, povećanje stepena učešća žena u preduzetništvu, kao i afirmaciji žena na mjestima odlučivanja.
„Obrazovanje i edukacija, ali i međuinstitucionalna i multisektorska saradnja, afirmativne mjere i kampanje takođe su dio rješenja nasilja u porodici, reproduktivnog zdravlja žena, ekonomskog i političkog jačanja žena“ istakla je Bošković.
Ona je dodala da mali broj žena na mjestima odlučivanja upozorava na činjenicu da se još mora raditi na uklanjanju stereotipa, kao i na emancipaciji cijelog društva kada je u pitanju ravnopravnost polova.
Svečanu akademiju zatvorila je pjevačica Kaja pjesmom „Žena sam ja“.
