U Pljevljima su danas predstavljeni preliminarni rezultati Studije opravdanosti i idejnog rješenja izgradnje nove pruge Pljevlja-Bijelo Polje-Berane-granica sa Kosovom. Ukoliko bude sagrađena, pruga će biti jednokolosiječna, brzine 100 km na čas, i biće namijenjena za mješoviti saobraćaj sa akcentom na teretni i imaće elektronsku signalizaciju, koja omogućava daljinsku kontrolu sa automatskim sistemom blokiranja. Prema preliminarnim rezultatima Studije koju je predstavio prof. dr Miloš Knežević dekan podgoričkog Građevinskog fakulteta, pruga Pljevlja-Bijelo polje bi bila dugačka, u zavisnosti od varijantri od 59 do 68 kilometara, a njena vrijednost bi iznosila oko 720 do 790 miliona eura. Drugi krak pruge od Bijelog Polja (Ravne Rijeke) pa do granice sa Kosovom biće dugačak takođe oko 60 kilometara, a njena vrijednost bi takodje bila nešto manje od 500 miliona eura. To praktično znači da bi za prugu od Pljevalja do granice sa Kosovom bilo neophodno makar 1,2 milijarde eura.
- Osnov za izradu je prostorni plan Crne Gore do 2020. godine, koji je predložio koridore na relaciji Pljevlja-Bijelo Polje, preko Berana pa do granice sa Kosovom, kaže Knežević.
Studija opravdanosti i Idejno rješenje, vrijednosti 315.000 eura koji finansira Željeznička infrastruktura, razmatra pet varijanti, od kojih jedna treba da obuhvati Bijelo Polje, a druga lokalitet Ravna Rijeka. Svi pokazatelji dobijeni kroz dinamičke i geometrijske analize, zajedno sa drugim pokazateljima poput privrednog razvoj područja, korišćenje materijalnih bogatstava, ekološke posljedice, uključuju se u proces vrednovanja varijanti sa ciljem izbora optimalne varijante za razradu u Idejnom projektu,
Prugu uskladiti sa evropskim smjernicama: Prema riječima predsjednika Odbora direktora Željezničke infrastrukture Rešada Nuhodžića, neophodno je uslove željezničkog saobraćaja uskladiti sa evropskim smjernicama, jer će se ulaskom Crne Gore i zemalja u okruženju u EU, granice otvoriti, tako da će se preko njih lakše tranportovati roba i putnici, što će stvarne komparativne prednosti saobraćajnica u Crnoj Gori, učiniti još više značajnim i važnim.
- Dugoročnom strategijom razvoja željezničke infrastrukture, predviđene su konture buduće mreže pruga na području Crne Gore, u koju spada i izgradnja pruge Pljevlja-Bijelo Polje-Berane-granica sa Kosovom, koja je uvrštena u mrežu na osnovu potencijalnog prometa, koji već sada ima ogromne zalihe. Uzimajući sve to u obzir, kao i činjenicu da sjeverni region danas karakterišu znatno nepovoljniji ekonomski indikatori, koji se prvenstveno odnose na niže prihode per capita i veću nezaposlenost u odnosu na ostala dva regiona, kao i karakteristično demografsko pražnjenje, što je paradoksalno, jer je najviše realnih resursa i komparativnih prednosti zapravo u najnerazvijenijem regionu u zemlji, jasno je da je neophodno što prije početi sa izgradnjom saobraćajnica, koje će uspostaviti ravnomjerniji regionalni razvoj, rekao je Nuhodžić na prezentaciji.
S obzirom na svoju veličinu i stanje ekonomije, jasno je da Crna Gora nije u mogućnosti da iz izvornih prihoda obezbjeđuje sredstva za velike infrastrukturne projekte i zbog toga joj je neophodna podrška finansijskih institucija i partnerstvo sa privatnim sektorom, koji zahtjevaju jasne strateške dokumente iz kojih se vidi značaj i ekonomska opravdanost takvih investicija.
- Prema Studijama koje su ranije urađene i u ovoj koju ćemo danas prezentovati, jasno je da se radi o veoma složenom i zahtjevnom projektu, koji zbog reljefnih formacija i prilično teškog terena za usklađivanje trase, ima prilično veliki broj tunela i mostova kojima se karakterišu sve varijante trase. Koridori buduće pruge razrađeni su tako da je projektovanje trase podeljeno na dvije dionice: Pljevlja - Bijelo Polje/Ravna Rijeka i Bijelo Polje/Ravna Rijeka – Berane - granica sa Kosovom, od kojih je svaka razmatrana u pet varijanti u saglasnosti sa uslovima iz Projektnog zadatka, kaže Nuhodžić, koji vjeruje da će pruga biti interesantna međunarodnim finansijskim institucijama zbog međunarodnog karaktera tog pravca.
- Razlog za optimizam je i činjenica da će ova pruga međunarodnog značaja, omogućiti bolji životni standard svih građana Crne Gore i Kosova, jer svojom realizacijom povlači privredu: Pljevalja, Bijelog Polja, Berana, Bara, Podgorice i svih mjesta koja gravitiraju ka budućoj pruzi i pruzi Vrbnica-Bar, na koju se ovaj krak nastavlja, kaže on.
Na prezentaciji se čulo da će uspostavljanjem pomenute saobraćajne infrastrukture, stvoriti se se i poslovni ambijent za razvoj malih i srednjih preduzeća koja predstavljaju oslonac crnogorske ekonomije.
- Pored neosporne opravdanosti koja je više puta dokazana, izgradnjom buduće pruge omogućiće se i bolja valorizacija drvih i šumskih potencijala, koji predstavljaju bitne izvore za proizvodnju energije na bazi biomase. Njenom realizacijom stvoriće se podsticaj za revitalizaciju sela i podizanje obima poljoprivredne proizvodnje, kao i razvoja stočarstva i voćarstva, a i zaustaviće se i demografsko pražnjenje, smatra Nuhodžić.
Pruga otvara velike mogućnosti Rudnika uglja: Predsjednik Odbora direktora pljevaljskog Rudnika uglja Zoran Gospić podsjetio je da je kroz istoriju taj grad bio veoma važan saobraćajni čvor, ali i prepoznatljiv po rudarskoj djelatnosti. On je rekao da je od izuzetnog značaja izgradnja ove pruge jer će Pljevlja biti veoma pristupačna investitorima.
- S toga, slobodno mogu reći da smo na dobrom putu da ostvarimo jedan od strateških ciljeva, konkretno mislim na pristupačnost kada je ugalj, ali i ostale rude i bogatstva ovog kraja u pitanju, jer izgradnjom kraka željezničke pruge Pljevlja – Bijelo Polje i dalje prema Beranama do granice sa Kosovom, mi otvaramo mogućnosti dalje distribucije našeg proizvoda i dalji razvoj privrede Pljevlja i dajemo značajan doprinos u razvoju saobraćaja ovog kraja.
Prethodnih godina, strateški investitori su često izražavali zadovoljstvo prirodnim bogatstvom Pljevalja, poznavanjem rezervi i kvaliteta mineralnih sirovina, ali su, nažalost, doživljavali i blago razočarenje saznanjem da Pljevlja u XXI vijeku nisu uvezana u mrežu željezničkog, a time i pomorskog saobraćaja, navodi Gospić.
On je istakao da je Rudnik uglja od početka rada 1952. godine pa do kraja prošle godine eksploatisao oko 63 miliona tona uglja, a na osnovu istraživanja ovjerene rezerve ležišta uglja na prostoru pljevaljske opštine iznose 191 milion tona uglja.
- Moram pomenuti i da je za ovu godinu planirana veoma ambiciozna proizvodnja 1.914.000 tona uglja, za potrebe TE „Pljevlja“ isporuka oko 1.8 miliona tona, dok je predviđena i otkrivka od 6,2 miliona kubika. Svjesni smo da je ugalj najznačajnija mineralna sirovina, a rezerve i kvalitet uglja u pljevaljskom basenu mogu zadovoljiti široku i industrijsku potrošnju, i nadamo se za buduću proizvodnju toplotne energije. Ono što je interes naše Kompanije je zadržavanje naših tradicionalnih kupaca u zemljama okruženja, a transport je u tom smislu do sada bio usko grlo u realizaciji ovih planova. S toga, vjerujem da ovo predstavlja jedan, ali veoma značajan korak kojim će bogatstvo Pljevlja biti pristupačnije svim onim koji žele da ulažu u našu opštinu, na obostrano zadovoljstvo, zaključio je Gospić. Na prezentaciji su osim predsjednika Odbora direktora Željezničke infrastrukture i Rudnika uglja, učestvovali predstavnici Željezničkog prevoza, Montecarga, Luke Bar, predsjednici opština Pljevlja, Bijelo Polje, Berane, Mojkovac, predstavnici Instituta za građevinarstvo, kao i lokalni privrednici. Projekat podrazumijeva izgradnju tunela ukupne dužine 19 do 20 kilometara, što je 25 odsto do 30 odsto dužine pruge. Broj mostova je 16 što u zavisnosti od varijante predstavlja 14 odsto dužine pruge.
Studija opravdanosti i Idejnog rješenja za izgradnju nove željeznicke pruge Pljevlja-Bijelo Polje-Berane-granica sa Kosovom koju radi Institut za gradevinarstvo d.o.o. Podgorica bice završena do kraja avgusta ove godine, nakon čega će se znati koja je opcija najoptimalnija za izgradnju.
P.Z.
