Abiznis

Lock-out: I poslodavci će moći da štrajkuju

253strajk
C
rnogorski poslodavci će, nakon usva­janja izmjenjenog Zakona o štrajku, imati mogućnost da na štrajk zaposlenih odgo­vore sopstvenim štrajkom i isključe iz procesa rada i one radnike koji nijesu željeli da bojkotuju rad.

Lock-out: I poslodavci će moći da štrajkuju
Portal AnalitikaIzvor

Predlogom koji je usaglasila Radna grupa predviđa se da poslodavac može isključiti zaposlene koji ne učestvuju u štrajku iz procesa rada ako je štrajk već započet i ako je proteklo najmanje 30 dana od dana početka štrajka. Za­posleni koje poslodavac sam isključi sa posla nemaju pra­vo na zaradu ali imaju na minimalne doprinose.

Institut poznat kao “lock out", kontraštrajk ili is­ključenje sa rada, biće uvršteno u Zakon o štrajku na inicijativu Unije poslodavaca (UPCG) koja želi poslodavce da zaštiti od sve češćih štraj­kova, a sa tom odredbom je zadovoljna i Unija slobodnih sindikata (USS) zato što „lock out" može da počne tek na­kon 30 dana štrajka.

Generalna sekretarka UP­CG Suzana Radulović ob­jasnila je „Vijestima" da su se za taj oblik kontraštrajka, ko­jim se kažnjavaju radnici koji su odbili da se pridruže štraj­ku i ostali na strani pos­lodavca, odlučili kao na „protivtežu prava na štrajk".

"Ovaj institut će natjerati obje strane da ozbiljnije pris­tupe ispunjavanju svojih ugo­vornih obaveza, kao i na korišćenje svih drugih mo­gućnosti za rješavanje po­stojećih sporova prije nego se donese odluka o stupanju u štrajk", smatra ona.

Radulović je kazala da je UPCG pitanje potrebe uvođenja „kontraštrajka" po­tencirala i ranije, ali nije nai­lazila na razumijevanje i po­dršku druga dva socijalna partnera.

„Institut kontraštrajka po prvi put se uvodi u naše zakonodavstvo, iako je zas­tupljen u mnogim zemljama EU, kao i zemljama iz okruženja. Štrajk, kao metod rješavanja sporova iz radnog odnosa, treba da bude kraj­nje sredstvo za ostvarivanje prava, kada se iscrpe sve ostale mogućnosti za pos­tizanje dogovora i rešavanje problema", rekla je Radulo­vić.

Prema njenim riječima, ia­ko štrajkovi često za uzrok imaju opravdane zahtjeve ra­dnika, sve češće se tom načinu iskazivanja nezado­voljstva pristupa, a da pre­thodno nije bilo pokušaja da se problem riješi na drugi način. Takođe, kako je rekla, sve je češća pojava da se zahtjevi štrajkačkih odbora saopštavaju ultimativno, bez spremnosti na dijalog i bez obzira da li postoji realna mogućnost za ispunjavanje tih zahtjeva, kao i zaposijedanje imovine koja je vlasništvo poslodavca, i na taj način sprečavanjem poslova­nja, što samo produbljuje problem.

Portal Analitika