Abiznis

Kostić: Praštanjem dugova u još veće dugove

253kostic
P
otreba za budžetskim saniranjem dugova javnih preduzeća kojima se loše upravlja i koja ne spadaju u ona koja posluju u profitno neatraktivnim djelatnostima znači i neracionalno trošenje budžetskih sredstava i ugrožavanje stabilnosti javnih finansija, ocijenio je za Dnev­ne novine ekonomski analitičar Vasilije Kostić. Prema njegovim riječima, ovakva praksa može dovesti do stalne potrebe za novim sredstvima, de­ficitima, kreditima, javnim dugovima ili novim porezima.

Kostić: Praštanjem dugova u još veće dugove
Portal AnalitikaIzvor

Vlada Crne Gore nedavno je do­nijela odluku da dugovi državnih preduzeća budu sanirani iz dr­žavnog budžeta što, prema mišljenju Kostića, ned­vosmisleno predstavlja preraspodjelu javnih prihoda na teret poreskih obveznika u korist preduzeća kojima se u najvećem broju slučajeva loše upravlja.

"Jasno   je da loše vođe­na preduzeća umanjuju efi­kasnost pri­vrede i dje­luju kao limitirajući faktor rasta ekonomije po više osnova. S druge strane, nes­porno, obavljanje njihove djelat­nosti je najčešće od opšteg društvenog interesa, a za neke od njih ne po­stoji interes privat­nog sektora zbog profitne neatraktivnosti. U takvim slučajevima, silom prilika, to ostaje državni posao za­rad potreba građa­na, ali uz neminov­ne gubitke za koje se unaprijed zna da će rezultirati potre­bom za saniranjem", rekao je Kostić. U takvim slučaje­vima, kako objašnjava Kostić, pitanje budžetskih subvencija, pomoći, naknada, dotaci­ja se ne dovo­di u pitanje, ali finansijska   sred­stva se za to projektuju i posao se radi sa pla­niranim gubitkom. "Kada državna preduze­ća dugu­ju iz bi­lo ko­jih razloga,onda ona negativno utiču na poslovanje preduzeća povjerilaca, a time i na ukupno stanje privrede, pa u toj činjenici treba tražiti razlog za saniranje njihovih dugova iz budže­ta", kazao je Kostić.

Kao adekvatno rješenje novona­stale situacije u Crnoj Gori, Kostić predlaže donošenje jasnih kriterijuma za sagledavanje poslovanja dr­žavnih preduzeća. Takode potrebno je locirati i odgovornost za neuspjeh top menadžementa, osim u slučaje­vima kada se radi o preduzećima koja posluju u profitno neatraktivnim djelatnostima.

"Samo za takva preduzeća treba donijeti odluku o saniranju, a za ostala ukinuti tu mogućnost. Pri ta­kvim uslovima teško da bi se desilo da se gubici od više miliona progla­šavaju uspjehom pojedinaca ili menadžmenta, a račun bi plaćali svi mi ostali" objasnio je Kostić.

Na taj način bi se, tvrdi Kostić, uki­nula dosadašnja praksa imenova­nja "političkih top menadžera" koji su menadžment procedure i menadžment kompetencije zamjenjivali političkim procedurama i kompe­tencijama, upravljali preduzećima bez mnogo motivacije za uspjeh sa sviješću da će građani i preduzeća platiti taj neodgovarajući preobražaj i neadekvatno vođenje preduzeća.

Ukupan dug javnih preduzeća ko­ja se finansiraju iz budžeta lokalnih samouprava u Crnoj Gori iznosi 11,6 miliona eura, pokazuju podaci Mi­nistarstva finansija. Taj dug odnosi se na javna preduzeća koja nemaju benefite ili nemaju rješenja o odlo­ženom plaćanju duga, čiji ukupan dospjeli dug iznosi 7,3 miliona eu­ra. Po opštinama, Andrijevica ima dug od 100.000 eura, Bar 2,5 miliona, Bijelo Polje 933.000, Kotor 237.000, Mojkovac 74.000, Podgorica 3,2 mi­liona i Danilovgrad 261.000 eura. U navedeni iznos nije uključeno 15 mi­liona eura duga po osnovu ugovo­ra o reprogramu, koji su zaključi­li Ministarstvo finansija i lokalne samouprave.

Portal Analitika