U periodu koji obuhvata decembar prošle godine, i januar i februar ove do 1. marta ove godine, MSS je primio tri žalbe, jednu od predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, drugu od Željezničkog prevoza Crna Gora A.D, obje, zbog pisanja Dnevnog lista „Dan“. U oba slučaja i gospođa Medenica i ovo javno preduzeće žalili su se na nekorektan odnos uredništva DAN-a i na njihovo odbijanje da se objavi demanti, na šta je medij obavezan i zakonom i Kodeksom.
U istom periodu MSS je ponovo primio i žalbu od doktorke Mire Samardžić, ljekarke u Institutu za bolesti djece podgoričkog Kliničkog centra, zbog šest emisija Robin Hud na RTCG, autora Darka Ivanovića. MSS je tim povodom apelovao da se u ovakvim slučajevima gdje je riječ o delikatnoj temi adekvatnog pružanja usluge maloljetnom licu treba pristupiti sa posebnim oprezom i novinarskom delikatnošću. Konstatovano je da je u emisijama koje su navedene po datumima, iznesene teške optužbe od strane jednog roditelja na račun ljekarskog osoblja na pomenutom Institutu, uključujući i doktorku Samardžić, ali i da zbog odbijanja nadležnih u zdravstvu kao i doktorke Samaradžić u ovom slučaju nije bilo moguće dobiti i mišljenje druge strane.
Kao događaj koji je obilježio prethodni period, MMS-a u petom Izvještaju, je izdvojio slučaj nastavnice Marije Fatić, koju je Više državno tužilaštvo u januaru oslobodilo optužbi za dilovanje droge, nakon što je u novembru prošle godine uhapšena zbog sumnji za pomenuto krivično djelo.
„Fatić su pojedini dnevni listovi nakon hapšenja medijski demonizovali, posvećujući njenom slučaju udarne stranice sa senzacionalističkim naslovima - „Učiće djecu dok ne utvrde je li diler heroina”,“Hapšena zbog droge, pa došla na časove“, „Nastavnica diler droge i dalje predaje“, prije nego što je utvrđena i dokazana njena krivica“ navodi se u Izvještaju Medijskog savjeta za samoregulaciju.
Iz MSS-a smatraju da je i oslobađajuća presuda u slučaju Fatić, potvrdila neophodnost da se u medijima „primjenjuje i poštuje pravilo prezumcije nevinosti“, koja je i definisana članom 10 Kodeksa novinara koji kaže da novinar mora uvažavati pretpostavku da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno, i ne smije ničim prejudicirati ishod sudskog postupka.
MSS je konstatovao da mediji nisu posvetili ni približnu pađnju oslobađajućoj presudi, od one koju su uložili da se nastavnica stavi na „javni stub i osudi prije presude“.
Kao kršenje pretpostavke nevinosi, MSS u Izvještaju dalje navode između ostalih i naslove dnevnog lista „DAN“ - „U Italiji uhapšen crnogorski državljanin Arben Ibrahimi iz Tuzi“ i „Ubijao za mafiju“. Smatraju da je naslovnim kontrukcijama nije precizirano da pomenuta osoba, čija je fotografija i obavljena, je osumljičena, ali ne i osuđena za pomenuto djelo. Dalje se navodi i i slučaj u kojoj je dnevni list „DAN“ na naslovnoj strani objavio najavu za tekst sa naslovom „Ubio mi je dijete u utrobi“ i nadnaslovom „Elvira Šabanović optužila bivšeg supruga za smrt njihovog novorođenčeda“, uz zajedničku fotografiju dvoje bivših supružika, Elvire Šabanović i Ernada Čolovića. U ovom slučaju MSS „smatra da je protivno Kodeksu i nedopustivo da se ovakva informacija daje bez dokaza i bez odbrane druge strane“.
U Izvještaju MSS navodi i primjere govora mržnje i uvrede, koji su se mogli naći u Dnevnom listu „Vijesti“, u kolumni „Lovac na zmajeve“ autora Željka Ivanovića, kao i u dnevnom listu „DAN“ u rubrici Pisma.
Naime u kolumni „Lovac na zmajeve“, prema mišljenju MSS, autor Željko Ivanović je objavio „lične kvalifikacije neprikladne javnom jeziku“. U rubrici Pisma, „DAN“ je objavio pismo pod naslovom „Uzbičili, koje potpisuje izvjesni Boro Vuksanović, i nadnaslovom „Nije problem smak svijeta, nego što osta crkva na Rumiji“. Iz Medijskog savjeta za samoregulaciju navode da „u jednoj od smjernica za načelo 3, koje govori o pismima uredniku, stoji: pisma uredniku su, po formi i sadržaju, pogodna da pruže čitaocima slušaocima/gledaocima mogućnost da izraze vlastito mišljenje i tako učestvuju u procesu kreiranja javnog mnjenja. Dužnost je medija da pri objavljivanju tih pisama vode računa da njihov sadržaj ni na koji način ne bude u suprotnosti sa novinarskim kodeksom“.
Kada su u pitanju demanti, članica MSS-a Gordana Borović naglasila je da je „Medijski savjet za samoregulaciju u više navrata uočio praksu da se demanti za informaciju objavljenu u jednom dnevnom listu, objavljuju u drugom“.
MSS je u Izvještaju naveo i jedan primjer plagijata. Riječ je o tekstu objavljenom u dnevniku "Vijesti" i na portalu vijesti.me, pod naslovom "Fašizam" koji je potpisao kao svoj autorski tekst lider PZP-a, Nebojša Medojević. Kako se kasnije ispostavilo kompletan tekst je plagijat i preuzet je sa jednog od brojnih sajtova na kojima se nalazi i u verziji na našem jeziku. MSS je konstatovao da redakcija "Vijesti" nije morala da zna da se radi o plagijatu, ali da je minimum profesionalnosti zahtijevao izvinjenje čitaocima zbog ovakvog propusta, te podsjetio i na član Kodeksa koji tretira plagijate.
Član MSS, Miodrag Bubreško potom je naveo neke primjere iz Izvještaja u kojima je objavljen eksplicitni govor mržnje. Konstatovao je da je nedavno portal "Vijesti" objavio upozorenje u kojem se navodi da se komentari na portalu objavljuju u realnom vremenu, te da se uredništvo portala ne može smatrati za napisano. MSS je ocijenio da je neprihvatljivo ograđivanje uredništva od objavljenih komentara, te da to nije u skladu sa profesionalnim standardima.
"Redakcija je uvijek odgovorna kako za svoje tekstove i tekstove koje prenese, tako i za objavljene komentare čitalaca, odnosno za čitav sadržaj objavljen u nekom mediji", naglasi je Bubreško.
„Tokom analizarana tri mjeseca, u kršenju profesionalnih kodeksa prednjačio je portal „Vijesti“, koji je - posebno u prvoj polovini posmatranog perioda - češće objavljivao sporne komentare. Najčešća ogrješenja o profesionalne principe zabilježena su objavljivanjem komentara koji su bili vrijeđanje ličnosti (argumentum ad hominem) uz upotrebu ponekad čak i uličarskog žargona i najobičnijih psovki. U nekoliko navrata zbilježeno je i vrijeđanje na nacionalnoj osnovi, kao govor mržnje te vrijedjenje pripadnika LGBT populacije...“ kazao je član MMS-a, Miodrag Bubreško.
Izvještaj se odnosi na desetine komentara čitalaca koji su analizirani tokom tri mjeseca, a koji su objavljeni bez uredničke intervencije. Komentari „sadrže ekplicitne lične ili porodične uvrede ili pak govor mržnje usmjeren protiv određene etničke grupacije“. Iako uredništvo portala „Vijesti“ briše nedolične komentare, ne postoji dosljednost u tome, a i ta akcija dolazi sa zakašnjenjem.
Iz MSS-a navode da je bilo kršenja Kodeksa novinara i prilikom administriranja komentara i na drugim posmatranim portalima, ali u manjem obimu, kao i da Cafe Del Montenegro i Portal Analitika vode računa o profesionalnim standardima. Tri navedena portala su najposjećenija i zato je njihov rad predmet analize, dok se na portalima koji nisu detaljni predmet analize i imaju posjećenost ispod 5.000 posjeta „zabilježeni svakodnevni izlivi uvreda ili neprilični sadržaji govora mržnje...“
