Arheolozi su sredinom decembra počeli mapiranje lokaliteta i to prvo u gradskoj zoni (Sastavci, Doljani, crkva Svetog Đorđa, ulica Španskih boraca na Koniku), a potom u Tuzima i Golubovcima. Takođe, obišli su pristupačne lokalitete u Kućama Rakića, Dajbabama, Piperima, Donjoj Gorici, na Kakarickoj gori, Malom brdu, Duklji. Ovo područje ima dosta arheoloških lokaliteta, locirali smo za sada 42, od tumula do crkvišta, ostataka džamija, utvrđenja i kula, kaže Gazivoda.
Sahranjivanje ispod velike humke: Zanimljivo je da su do sada zabilježili čak dvadesetak tumula, što potvrđuje koliko je način sahranjivanja ispod velikih humki bio prisutan kod nas. Arheolozi očekuju da će dalja istraživanja potvrditi postojanje većeg broja ovih specifičnih humki, tim prije što je na ovim prostorima negdje od 4. milenijuma p.n.e. pa sve do dolaska Rimljana dominantan način sahranjivanja pod tumulom. Ovaj način sahranjivanja pojavljuje se i kasnije u doba Rima i srednjeg vijeka i to je običaj koji je najduže trajao. Riječ je o složenom procesu formiranja humki od kamena, zemlje, ili kombinacijiom ova dva materijala. Humke tumula do sada otkrivenih kod nas obićno su u prosjeku visoke oko dva i po metra, ali ima i većih, a prečnik im je od 10 do 20 metara.
Tumuli su nastajali iz potrebe da se obilježi mjesto na kome je obavljen ritual sahranjivanja. Nasipanjem gomile preko grobnice od kamenih ploča stvarala se veza između božanstva i umrloga. U starim tumulima obično su otkriveni skeleti u zgrčenom položaju. To pokazuje vjerovanje u vječni život i ponovno rađanje. Vrlo često su pored pokojnika ostavljani razni darovi, koji su mogli da predstavljaju predmete iz svakodnevne upotrebe, nakit, a često se nalaze i predmeti vezani za ritual.
Gruda Boljevića: Tačan broj ovih nadgrobnih spomenika iz daleke prošlosti se ne zna, jer mnogi još uvijek nisu otkriveni, a mnogi su kroz protekle vijekove uništavani. Uništavali su ih ljudi, prirodne nepogode, nepozvani “istraživači”, tražeći u njima vrijedne predmete. Uništavani su često i iz neznanja jer ljudi nisu znali da postoje ova “ vještačka” brda. Preko nekih tumula su prošli putevi, drugi su uklonjeni radi gradnje kuća, neki su već odavno opljačkani.
Kada je riječ o području Podgorice, tumuli su otkriveni u Zeti, Tuzima, i drugim naseljima, a posebno je zanimljiv podatak da je svojevremeno u Grudi Boljevića u Tološima u tumulu otkrivena polirana kamena sjekira sa djelovima zlata.
Arheolozi će za koji dan, najavljuje Dejan Gazivoda, čim vremenske prilike budu bolje, nastaviti mapiranje lokaliteta u Podgorici, a među njima i tumula, kao još uvijek nedovoljno istraženog dijela našeg nasljeđa.
