- Činjenica da je pritiskom tastera vladajuća koalicija onemogućila održavanje sjednice za koju je Socijalistička narodna partija Crne Gore pripremila 13 ozbiljnih I važnih zakonskih predloga, ukazuje na nepoštovanje zakonodavne aktivnosti poslanika, I na čudnu spremnost kolega poslanika da više uvaže Vladu i njene predloge nego Skupštinu i predloge poslanika. Čudi nas naročito takav odnos prema dnevnom redu na kojem su bili predlozi zakona SNP-a o kojima je na matičnim odborima vodjena ozbiljna rasprava i nije bilo nijedne značajne primjedbe na njihovu sadržinu.Smatramo ovo lošom praksom koja se vladajućoj koaliciji može vratiti kao boomerang, kazala je Jonica.
Ona je podsjetila da je prije nepunu godinu dana izmijenjen Poslovnik o radu Skupštine Crne Gore sa ciljem da se ojača kontrolna funkcija Parlamenta I obezbjedi veća prohodnost opozicionim predlozima.
- Predstavnici vladajućih partija hvalili su se, naročito predstavnicima medjunarodne zajednice, da je izmjenama Poslovnika napravljen značajan iskorak u obezbjedjivanju prohodnosti opozicionih predloga.
Koliko je bilo iskrenosti u toj namjeri, ali i njenoj realizaciji najbolji pokazatelj su upravo tri vanredne sjednice koje nisu održane zbog toga što su sazvane na zahtjev opozicije, a vladajuća koalicija je glasala protiv dnevnog reda, tvrdi Jonica.
Umjesto da se kroz mogućnosti predvidjene izmjenama Poslovnika ostvari više od onog što je prethodno postojalo, desilo se suprotno, opoziciji je onemogućeno i ono što do sada nikada nije osporavano, a to je da iskoristi pravo da sa odgovarajućim brojem potpisa sazove i održi sjednicu sa svojim predlozima zakona.
Na žalost, ovakvim postupanjem vladajuće koalicije pokazuje se ne samo neiskren odnos prema jačanju uloge parlamenta, nego i neiskrenost u informisanju medjunarodne zajednice o ostvarenom napretku jer su upravo svojim djelovanjem pokazali da taj napredak ne postoji, već da se otišlo I korak unazad.
Ove tri vanredne sjednice i neizglasavanje dnevnog reda su najbolji pokazatelj koliko je „iskrenosti“ u namjeri da se obezbjedi ravnopravan tretman zakonodavne inicijative poslanika i Vlade.
Klub poslanika SNP je juče predsjedniku Parlamenta dostavio predlog za dopunu dnevnog reda 1.redovne sjednice zakazane za 1.mart na Cetinju sa 13 predloga zakona koje smo pripremili.
Podsjetiću da se radi o predlozima zakona kojima su ponuđena rješenja za značajne probleme s kojima se suočavaju naši gradjani u ostvarivanju svojih prava.
Klub poslanika SNP predložio je izmjene zakona o povraćaju oduzetih imovinskih prava i obeštećenju kojima bi se obezbjedilo mnogo ažurnije i pravednije odlučivanje i ostvarivanje prava na restituciju.
Predložili smo zakon o prestanku važenja zakona o taksama koji je od donošenja do danas predmet negativnih reakcija gradjana kojima se oduzima „euro po euro“, a čija je zakonitost ozbiljno osporena.
Predložili smo izmjene zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom nakon obimnih konsultacija sa predstavnicima organizacija lica sa invaliditetom, kako bi onemogućili da se nastavi loša praksa nenamjenskog trošenja ogromne sume novca (preko 17 miliona eura) namjenjene licima sa invaliditetom, na druge namjene, dok ova lica ostaju uskraćena često i za osnovna prava i mogućnosti.
Izmjenama zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti predložili smo korekcije nekih nepravednih i neustavnih rješanje kojima se pravo svojine koje je zajemčeno Ustavom ograničavalo ili čak i gubilo, kao i nekih rješenja koja su gradjane izlagala dodatnim troškovima prilikom vodjenja postupaka pred Upravom za nekretnine zbog grešaka počinjenih od strane ovog organa.
Izmjenama zakona o Fondu rada predložili smo rješenja kojima bi se obezbjedilo da radnici čije su firme otišle pod stečaj ostvare svoje pravo kod Fonda rada pod mnogo pravednijim uslovima i u kraćim rokovima.
Ponudili smo izmjene zakona o besplatnoj pravnoj pomoći koje su zasnovane na korekciji do sad uočenih nedostataka u primjeni zakona zbog kojih se često dogadjalo da pravo na besplatnu pravnu pomoć ne ostvare oni kojima je ta pomoć najpotrebnija.
Izmjenama zakona o bezbijednosti saobraćaja na putevima ponudili smo poboljšanje onih rješenja koja su se na samom početku primjene ovog zakona pokazala kao loša. Namjera nam je da Zakon o bezbjednosti saobraćaja na putevima zaista doprinese bezbijednosti saobraćaja, a ne da bude sredstvo za punjenje budžeta što u ovom trenutku jeste.
Izmjenama zakona o isplati deviznih sredstava gradjana deponovanih kod „Dafiment „i „Jugoskandik“ banke predložili smo da se obuhvat lica kojima će biti isplaćena sredstva proširi, kako bi obezbejedili da to pravo ostvare svi oni kojima stvarno i pripada.
Izmjenama Zakona o državnoj revizorskoj instituciji predložene su norme kojima se obezbjedjuje jačanje finansijske nezavisnosti ove institucije.
Uz navedene predložili smo i izmjene zakona o kontroli državne pomoći, o utvrdjivanju maksimalne zarade u javnom sektoru, o zaštiti državnih interesa u elektroenergetskom sektoru Crne Gore, kao i izmjene zakona o tajnosti podataka.
Ostaje na kraju još jednom da se zapitamo zašto je smetalo da se o ovim predlozima razgovara u Parlamentu, zaključila je Jonica.
