Dok dio političkih elita osporava crnogorski suverenitet i identitet, obilježavanje datuma obnove nezavisnosti postaje pitanje političke kulture i odbrane državnih vrijednosti, ocjenjuje hrvatski politički analitičar Davor Đenero. U razgovoru za portal ETV, Đenero ističe da je upravo 21. maj postao jedan od ključnih simbola savremene Crne Gore i dodatni razlog za ponos građana zbog izbora koje su napravili prije dvije decenije.
Đenero je za portal ETV kazao da spada među one koji redovno u proteklih nekoliko godina prijateljima u Crnoj Gori čestitaju državne praznike važne u kontekstu identiteta i suvereniteta Crne Gore.
"Prije 30. avgusta 2020. to mi nije padalo na pamet, jer su se ti datumi smatrali dijelom državne ‘baštine’ (acquisa, recimo terminologijom evropskih integracija), a nakon toga je dio zvanične politike postalo osporavanje crnogorskog suvereniteta i političkog identiteta", kazao je Đenero.
Jednako tako, dodaje, prijateljima u Sarajevu svake godine čestita i 2. mart Dan nezavisnosti i 27. novembar Dan državnosti.
"Tako dugo dok dio političkih elita nastoji da razara državni suverenitet, između ostalog nepriznavanjem konstitutivnih dana vezanih za suverenitet i državnost, pitanje je političke kulture proslavljati te dane", rekao je Đenero.
Kako je dodao, čini mu se da je to shvatio i veliki dio crnogorskog političkog tijela, pogotovo u okolnostima kada je postalo potpuno očigledno koliko je Crnoj Gori donio 21. maj i uspješan referendum o obnovi suvereniteta Crne Gore.
"Građani Crne Gore znaju sve mane aktuelnog društvenog uređenja, ali vide šta bi za njih značilo da samostalnost nije proglašena, u kakvoj bi ‘kondiciji’ bila danas javna vlast u zemlji. Sigurno, činjenica da je Crna Gora danas uvjerljivo vodeća u procesu evropskih integracija dodatno povećava ponos građana zbog toga što su oni ili njihovi preci prije dvadeset godina izglasali nezavisnost, na referendumu s vrlo visokim pragom potrebnim za uspjeh", kazao je Đenero.
