U Skupštini je danas počela rasprava o Predlogu dopuna zakona o porezu na dohodak fizičkih lica kojim je predviđeno dodatno oporezivanje zarada.
Portal AnalitikaIzvor
Prije početka zasjedanja, nekoliko stotina građana se okupilo ispred zgrade parlamenta protestujući protiv usvajanja kriznog poreza, kojim je bilo predviđeno dodatno oporezivanje od tri odsto zarada preko 400 eura bruto, odnosno 268 eura neto.
Međutim, poslanici vladajuće koalicije predložili su da se bruto zarade ispod 720 eura ne oporezuju dodatno, a da se na sve preko tog iznosa primijeni stopa poreza na dohodak od 15 odsto, što je za Ministarstvo finansija prihvatljivo.
Poslanici Demokratske partije socijalista (DPS), Zoran Jelić i Socijaldemokratske partije (SDP), Damir Šehović predložili su na sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet da se oporezuju zarade iznad 720 eura bruto, odnosno 479 eura neto i primijeni poreska stopa od 15 odsto na iznose iznad tog nivoa.
Ministar finansija, Radoje Žugić, objasnio je na sjednici Skupštine da je krizni porez nepopularna mjera, dio seta mjera fiskalnog prilagođavanja koje se posmatraju u kontekstu puta prema održivim javnim finansijama, kako ne bi ostavili budućim generacijama teret javnog duga.
»Znamo da nivo zarada, posebno penzija, nije tog stepena da bi omogućio veći životni standard, međutim pravovremene fiskalne reforme mogu dovesti do povećanja standarda«, rekao je Žugić.
On tvrdi da će mjere zaštiti kategorije sa najnižim primanjima.
U cilju sprovođenja dodatnih mjera fiskalnog prilagođavanja, Vlada je predložila i izmjene i dopune zakona o hartijama od vrijednosti, o energetici, o osiguranju, o elektronskim komunikacijama, o ljekovima i o elektronskim medijima.
Izmjenama i dopunama tih zakona predviđeno je da regulatori - Komisija za hartije od vrijednosti, Regulatorna agencije za energetiku, kao i agencije za nadzor osiguranja, za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost, za ljekove i medicinska sredstva i elektronske medije da uplaćuju u budžet višak prihoda koju ostvaruju, u cilju smanjenja negativnih efekata krize.
Vlada je zadužila Ministarstvo finansija da sa Centralnom bankom (CBCG) izmijeni Protokol kojim će se i ta institucija obavezati da višak prihoda nad rashodima transferiše u državni budžet. (Mina business)
