Centar za monitoring (CEMI) i Centar za demokratsku traziciju (CDT) najavili su da ce posmatrati predizborni proces i kampanju za predsjednicke izbore i apeluju na nadležne i politicke partije da dosljedno poštuju zakonske obaveze.
Izvršni direktor CEMI-ja Nikoleta Tomovic kazala je da ta NVO za sada od donatora nema obezbijedena sredstva kojima bi organizovali gradansko nadgledanje predsjednickih izbora.
„Što ne znaci da u buducem periodu necemo prikupiti potrebni novac”, kazala je ona agenciji MINA.
Ona je navela da je za nadgledanje izbora potrebno izmedu 40 i 80 hiljada eura, u zavisnosti od nacina i sadržaja monitoringa, „što obuhvata broj pokrivenih birackih mjesta, velicinu uzorka, monitoring izborne kampanje, finansiranje izbornih kandidata”.
„Sa sigurnošcu možemo da tvrdimo, da bez obzira na cinjenicu da li cemo nadgledati neposredno glasanje, nadgledacemo izborni proces uoci izbornog dana. Naše aktivnosti obuhvatace monitoring finansiranja izbornih kandidata, zloupotrebu državnih resusra, sprovodenje izbornih aktivnosti, ažuriranje birackih spiskova kao i ostale eventualne nepravilnosti koje mogu pratiti izborni proces”, kazala je Tomovic.
Prema njenim rijecima, o svakoj uocenoj nepravilnosti CEMI ce obavijestiti državne organe koji kontrolišu tu oblast i javnost.
„Ono što je karakterisalo izborne procese u Crnoj Gori su nepravilnosti, koje nijesu bitno uticale na sam rezultat i uglavnom su vezane za nepoznavanje pravila samih predstavnika politickih partija. Apelujemo na sve partije da što kvalitetnije edukuju svoje predstavnike na birackim mjestima, kako bi se što efikasnije završio izborni dan”, rekla je ona.
Tomovic je navela da su na prethodnim parlamentarnim izborima pravila kršile odredene organizacije koje su nadgledale regularnost izbornog procesa.
„Ono što su novi trendovi u izbornom zakonu potrebno je pažljivo sagledati i uvidjeti koje su to mogucnosti koje nam pruža, medutim ne treba zloupotrebljavati nove institute u zakonodavstvu i sprovoditi ih onako kako neko voli”, kazala je ona.
Prema njenim rijecima, i ti novi instituti imaju odredena ogranicenja koja se moraju pridržavati, u smislu sprovodenja bilo kakvih politickih aktivnosti u krugu od 50 metara od birackog mjesta.
Predsjednik CDT-a Milica Kovacevic kazala je da ta nevladina organizacija ne planira posmatranje izbornog dana na birackim mjestima.
“Kao i za nedavne parlamentarne izbore, fokus naših aktivnosti bice na posmatranju predizbornog perioda – odnosno onih elemenata u izbornom procesu koje smatramo najproblematicnijim. Tu prvo mislim na probleme u finansiranju partija i kampanja, zloupotrebe javne imovine i funkcija u kampanji, kao i nedostatak odgovornosti u izjavama i obecanjima datim u kampanji”, pojasnila je ona.
Kovacevic je podsjetila da ce organizovanje predsjednickih izbora, za šta je Državnoj izbornoj komisiji opredijeljeno 850 hiljada eura, koštati manje od parlamentarnih za koje je Vlada opredijelila 1,3 miliona eura.
Ona je dodala da je u Zakonu o budžetu za ovu godinu predvideno da se sredstva iz stalne budžetske rezerve, 406 hiljada eura, koriste za finansiranje predsjednickih izbora.
“To je 0,067 odsto tekuceg budžeta, i iako nije precizno naznaceno, pretpostavljam da se radi o sredstvima za kampanje kandidata, za koje se prema Zakonu o finansiranju kampanje za izbor Predsjednika, gradonacelnika i predsjednika opština izdvaja izmedu 0,05 i 0,1 odsto tekuceg budžeta”, kazala je Kovacevic agenciji MINA.
Prema njenim rijecima, nadležne državne institucije moraju poštovati zakone i uraditi sve što je moguce da svi oni koji ne poštuju zakone budu otkriveni i procesuirani.
“To je jedini nacin da se garantuje zakon i fer izborni proces, i da se pozitivno utice na povjerenje gradana u demokratske procese”, zakljucila je Kovacevic.
