Prema zvaničnim podacima, prošle godine je zaplijenjena tona droge, što je za 150 kilograma više nego godinu ranije. Od toga je, međutim, 894 kilograma zaplijenjenog skanka. Prošle godine, policija je otkirila preko 170 krivičnih djela povezanih sa drogom.
„Aktivnosti policije bile su usmjerene na organizovane kriminalne grupe. U tom dijelu nadležnom tužiocu je podnešeno 139 krivičnih prijava kojim je obuhvaćemo 192 lica“, navodi se u saopštenju policije.
Crnogorska policija zaplijenila je prošle godine svega 8 kilograma heroina, opasne droge koju narkomanski zavisnici sve više koriste i koju je, prema tvrdnjama dobro upućenih, lako naći na crnogorskim ulicama. Kokaina nije zaplijenjeno ni pola kilograma, iako se u mnogim bezbjednosnim analizama ukazuje da je Crna Gora tranzitna zemlja za puteve heroina i kokaina.
Oni koji su dobro upućeni u problem narkomanije u Crnoj Gori kažu, međutim, da rezultati kojima se policija diči, nijesu dovoljni. Kako su za Atlas TV rekli zavisnici koji nijesu htjeli pred kameru, do droge se vrlo lako može doći, buklvalno lakše nego do antibiotika za koji vam je potreban ljekarski recept, te da se posebno u manjim mjestima tačno zna ko su dileri, i da svaka ulica maltene ima svog dilera.
U nevladinim organizacijama koje se bave ovom problematikom kažu da je droga rasprostranjena svuda, od škola pa do zatvora. Dražen Žegura iz NVO Juventas objašnjava za Atlas TV da je mreža razvijena u smislu potražnje i distribucije droge i kanala kojim ona dolazi do ljudi na ulici.
“Nije razvijen odgovor, nije povezan odgovor na te stvari, on mora biti sistemski“, upozorava Žegura.
Jovan Bulajić iz NVO Preporod za Atlas TV kaže da zavisnici drogu pronalaze lako, jer se, kako keže, brzo prepoznaju.
Zato je, zarad boljih rezultata u suzbijanju narkomanije, potreban je sistemski odgovor države, smatra Žegura.
„Ljudi kojima je to biznis ne podliježu zakonskim kaznama, ali podliježu sitni ulični dileri, koji su mahom i korisnici droga. Tu se javlja velika disproporcija u količini droge koja ostane na ulici i borbe protiv nje “, pojašnjava Žegura.
Bulajić preporučuje agresivniju kampanju u borbi protiv ove pošasti.
„Čak i zemlje u kojima su zakoni puno strožiji nego u Crnoj Gori čak se pominje i kidanje ekstremiteta onima koji se bave preprodajom droge, tako da tu ne možemo očekivati potpuno blagostanje u Crnoj Gori. Ali možemo krenuti u agresivnije programe i primarne prevencije i edukacije“, napominje Bulajić.
Sagovornici Atlas TV kažu da ne postoji pravilo za to gdje je droga u našoj zemlji najviše rasprostranjena, te da im se, osim iz većih gradova, za pomoć obraćaju i zavisnisci iz ruralnih područja.
