U istom periodu kriminalci su spriječeni da uz pomoć informacionih tehnologija sa računa građana skinu 3.500.000 eura, kazao je za Pobjedu mr Jakša Backović, rukovodilac Grupe za suzbijanje visokotehnološkog kriminala Uprave policije.
– U saradnji sa privatnim i javnim sektorom uspjeli smo da blokiramo i povratimo ukupno 3.500.000 eura koji su kriminalci namjerili da skinu sa računa naših građana – kazao je Backović.
Crnogorski građani su, prema riječima Backovića, najčešće žrtve socijalnog inžinjeringa gdje haker koristeći njihovu lakovjernost dolazi do njima interesantnih podataka.
Moguća žrtva jedne ovakve prevare je i Podgoričanin M.V. koji je svoje iskustvo ispričao novinarki Pobjede.
U decembru prošle godine, on je preko aplikacije mesinžer na molbu sestre poslao joj uslikanu prednju i zadnju stranu bankovne kartice kako bi ,,kupila neku sitnicu preko interneta“.
– Bez razmišljanja sam poslao uslikanu karticu a da se najvjerovatnije radi o prevari shvatio sam kada mi je sestra u sljedećoj poruci zatražila ,,osobni dokument“ – koristeći termin koji se ne koristi u Crnoj Gori. Nijesam poslao lične podatke, ali sam poslije deset minuta dobio poruku od banke u kojoj se navodi da je sa mog računa u deset transakcija skinuto 100 eura – ispričao je M.V.
Nakon telefonskog razgovora sa sestrom, M. V. je utvrdio da je njen profil hakovan i da je on žrtva prevare.
Odmah je otišao u banku i prijavio slučaj. Transakcija je blokirana a M.V. je dobio svoj novac natrag.
Upravo brza reakcija građana je ključna za blokiranje i vraćanje ukradenog novca uz pomoć informacionih tehnologija.
– Ukoliko se slučaj prevare prijavi 24 sata od uplate novca postoje najveće šanse da se spriječi prevara i novac bude vraćen. 48 sati nakon uplate novca šanse za sprečavanje prevare i vraćanje novca se smanjuju za 50 odsto a poslije 72 sata šanse za povraćaj novca su minimalne – pojašnjava Backović.
Statistika
Statistike pokazuju da građani generalno najviše budu prevareni na način što kupuju preko neprovjerenih veb sajtova.
Preko tih sajtova najčešće se prikupljaju podaci bankarskih kartica kojima korisnici plaćaju ponuđenu robu.
– Kada ostavite podatke sa kreditne kartice nakon toga obično dobijete poruku da ne možete dobiti proizvod u dogovorenom roku isporuke ili da će on biti isporučen za 20 dana, koliko mu treba da stigne. Građani nijesu ni svjesni da su upravo na ovaj način postali žrtve hakera koji prikupljene brojeve kreditnih kartica prodaju na crnom tržištu ili sa njima trguju na legitimnjim sajtovima – pojasnio je Backović.
Sa opreznošću treba pristupati i imejl poruci u kojoj se navodi da vam je računar zaražen virusom i da je neophodno da pošalju korisnički naziv i šifru na određenu imejl adresu kako bi izbjegli zaključavanje računara ili brisanje kompletnih fajlova.
– Primalac ove poruke obično nasjeda i šalje tražene podatke nakon čega im kriminalci hakuju imejl adrese – kaže Backović.
Jedan od popularnih načina prevara je i slanje mejla u kome ih obavještavaju da su dobili nasljedstvo od daljnjih rođaka iz inostranstva.
– Ukoliko vaša mejl adresa sadrži vaše puno ime i prezime, kriminalci koriste taj podatak i u mejlu koji šalju navedu da je vaš daljnji rođak radio u inostranstvu na primjer na bušotinama i da je ostavio veliki novac. Ukoliko odgovorite na taj imejl, računajte da ste potencijalna žrtva hakera – tvrdi Backović.
Slijedi slanje testamenta i svih podataka za rođaka koga nikada niste vidjeli i upoznali a ni čuli. Ali zavedeni pričom o nasljedstvu od 800 ili 900 hiljada eura ili više građani pristaju da uplate neophodan porez banci kako bi novac bio transferisan.
– U većini slučajeva građani nasjednu i pošalju novac obično posredstvom Vestern juniona na adrese u zemljama kojima je vrlo teško ući u trag vlasniku navedenog računa – kaže sagovornik Pobjede.
Sve češći način prevara crnogorskih građana je nuđenje beskamatnih kredita.
– Nakon što korisnik aplicira za dobijanje kredita, kriminalci šalju zahtjev za uplatu na ime obrade kredita, provizija, taksi i tako dalje. Nemali je broj slučajeva gdje su građani aplicirali za kredit od 3.000 eura a onda su putem Vestern juniona uplaćivali iznose od 5.000 ili 6.000 eura u nadi da će im taj kredit biti odobren. Znači, uplate dva puta više od iznosa koji su inicijalno tražili. Ovo je klasični primjer socijalnog inžinjeringa gdje hakeri zloupotrebljavaju lakovjernost i želju za velikom i brzom zaradom građana – pojašnjava Backović.
Veliki je broj predmeta gdje osobe kupuju vozila posredstvom interneta gdje se traži uplata određene svote novca na ime predijuma.
– Kasno je kada građani shvate da su prevareni, da osoba koja se bavi prodajom, ni mjesto i nuđeni automobil ne postoje – kaže Backović i upozorava građane da dobro razmisle prilikom uplata osobama koje ne poznaju.
On ističe da mu je poznata praksa bankarskih službenika da u tim situacijama pitaju građane da li poznaju osobu kojoj uplaćuju novac, ali, nažalost, većina građana želeći da zaobiđe taj sistem provjere odgovori potvrdno.
– Službeniku preostaje samo da prihvati tu uplatu. Ljudi svojom lakovjernošću omogućavaju hakerima da na prevaran način pribavljaju imovinsku korist – kaže sagovornik Pobjede.
Backović upozorava građane da prilikom kupovine preko interneta obrate posebnu pažnju na sajt na kom kupuju.
On je primijetio i da na društvenim mrežama postoji dosta sponzorisanih sajtova koji nude robu po nevjerovatno niskim cjenama a to su ajfon za 35 eura, vozila za 1000 ili dvije hiljade eura a koja koštaju 30.000 eura i više.
U posljednje vrijeme je učestao oblik hakerskih napada na Instagram profilu na način što se osobi pošalje link preko koga treba da glasa za najbolju grupu ili profil na Instagramu ili Fejsbuku.
Ulaskom na taj link zahtijeva se da posjetilac ostavi korisničko ime i šifru od profila.
Samim ostavljanjem šifre od profila postajete žrtva hakera.
Međunarodna saradnja
U većini predmeta izviđaja koje vodi grupa za suzbijanje visokotehnološkog kriminala napadači, odnosno hakeri su van teritorije Crne Gore.
To znači da mi dosta pažnje ulažemo u međunarodnu saradnju sa kancelarija Interpola i Europola kao i sa oficirima za vezu stranih država prilikom čega se radi na razmjeni podataka.
Backović savjetuje građane da nikome ne daju svoje lične podatke, brojeve kreditnih kartica, šifru od imejl adrese pa čak ni najbližima iz razloga što osoba kojoj vjerujete može nesvjesno da oda taj podatak.
Na sajtu Ministarstva javne uprave postoje i druge smjernice o zaštiti na internetu i gdje postoji interesantan klip kako da zaštitite svoje podatke.
Grupa za borbu protiv krivičnih djela visoko tehnološkog kriminala je formirana 2015. godine Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Uprave policije i trenutno broji pet službenika koji se bave svim vidovima kompjuterskog kriminala.
Crna Gora je još 2005. godine potpisala konvenciju o kompjuterskom kriminalu, dok je 2010 godine i ratifikovala što znači da sva krivična djela koja su propisana konvencijom koju je potpisalo više od 55 zemalja tretiraju se isto u ovim državama i Crnoj Gori.
Računarske prevare
Kompjuterski kriminal podrazumijeva sva krivična djela koja su izvršena uz pomoć ili protiv informacionih tehnologija.
– Krivična djela počinjena protiv informacionih tehnologija podrazumijevaju neovlašćeni upad u zaštićene baze podataka, neovlašćeno preuzimanje podataka, korišćenje raznih kompjuterskih programa kako bi se infiltrirao ili penetrirao određeni računarski sistem. Djela koja su počinjena uz pomoć informacionih tehnologija podrazumijevao i dječju pornografiju, zloupotrebu kreditnih kartica, narušavanje intelektualne svojine – pojasnio je Jakša Backović.
U Crnoj Gori su, kako je kazao, najviše rasprostranjene kompjuterske prevare koje podrazumjevaju, presretanje imejl komunikacija, socijalni inženjering i lažne veb sajtove.
Drugopozicionirane su zloupotrebe kreditnih kartica što podrazumijeva inostrane fišing sajtove, skimeri POS i ATM uređajima.
Krađa naloga, kako kaže Backović, podrazumjeva krađe naloga na društvenim mrežama (Fejsbuk, Instagram, Badu i Zviter) dok krivično djelo iznude podrazumijeva seks iznude i ransomvere.
– Pod seks iznudama podrazumijevamo kada se korisniku Fejsbuka preko njegovog naloga na ovoj društvenoj mreži obično javi djevojka koja traži video komunikaciju, pri tom zahtijevajući od vas da joj pokažete polni organ što i on radi isto sa suprotone strane.
U toj razmjeni videa osoba bude snimljena i lista prijatelja na Fejsbuku biva preuzeta i onda slijedi ucjenjivanje te osobe. Traži se da se uplati određena svota posredstvom bitkoina ili Venstern juniona u nekim afričkim zemljama – pojašnjava Backović.
Ransomver je vrsta iznude gdje vam haker, kako navodi Backović, šalje maliciozan program koji vam zamrzne sve podatke na računaru i on bukvalno postaje beskoristan.
– Nakon toga dobijate mejlom uputstvo kako da uplatite novac posredstvom bitkoina kako bi vam povratili šifre – kaže Backović.
Kroz operacije „Galaktiko“, ,,Han“ i ,,Posmatrač“ čuva se sigurnost građana
Backović je kazao da je u posljednje vrijeme aktuelno ugrožavanje sigurnosti posredstvom informacionih tehnologija.
-To podrazumjeva postavljanje prijetećih sadržaja na internetu prema pojedincu kao i izazivanje vjerske i nacionalne mržnje koje se ogleda u ostavljanju prijetećih sadržaja na internetu prema više osoba, pripadnicima manjine ili pripadnicima drugog pola ili pripadnicima druge nacije – pojašnjava Backović.
Grupa za suzbijanje visokotehnološkog kriminala Uprave policije trenutno vodi tri operacije: ,,Galaktik“, ,,Han“ i ,,Posmatrač“.
-U okviru operacije Han sprečavamo krivična djela ugrožavanja sigurnosti i izazivanje rasne, vjerske i nacionalne mržnje. Kroz operaciju Galaktiko, naš odsjek se bavi suzbijanjem krivičnih djela računarskih prevara i prevara generalno. U okviru operacije Posmatrač, bavimo se suzbijanjem krivičnih djela dječje pornografije – kazao je Backović.
Broj predmeta raste iz godine u godinu
Broj predmeta Grupa za suzbijanje visokotehnloškog kriminala raste iz godine u godinu.
-U 2017. godini imali smo 37 predmeta a naredne godine ova brojka se uvećala za još 30 predmeta. U 2019. godini broj predmeta je narastao na 123 a od početka ove godine do danas imamo već 32 predmeta – kazao je jakša Backović.
