I pored različitih tumačenja Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori nije registrovana, stav je struke.
U susjednim zemljama, koje imaju sličnu pravnu tradiciju Srpska pravoslavna crkva djeluje u skladu sa Zakonom. U registru Ministarstva pravde Srbije na spisku je sa još 32 vjerske zajednice koje egzistiraju u toj zemlji. Iako je ova crkva prošle godine obilježila osam vjekova postojanja, u matičnoj državi kontinuitet sa pravnim subjektivitetom joj priznaju tek od 1836 godine, što piše i u članu 11 Zakona o verskim zajednicama. SPC stekla je autokefalnost tek 1879. godine.
Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Srpske pravoslavne crkve u Republici Hrvatskoj o pitanjima od zajedničkog interesa potpisali su 2002 predsjednik episkopskog savjeta gospodin Jovan i predsjednik Vlade Hrvatske Ivica Račan.
U članu 16 strane su saglasne da kulturna i umjetnička baština Srpske pravoslavne crkve „sačinjavaju dragocjeni dio cjelokupne kulturne baštine Republike Hrvatske“, te da se Republika Hrvatska obavezuje da će Srpskoj pravoslavnoj crkvi u Hrvatskoj dati u vlasništvo, ali ne u posjed, sve matične knjige i arhivski građu oduzetu od crkve poslije drugog svjetskog rata. Ta građa, po ugovoru, ostaje u ustanovama kulture Republike Hrvatske.
Ministarstvo uprave republike Hrvatske od potpisivanja temeljnog ugovora evidentiralo je 431 objekat kao organizacijski oblik Srpske pravoslavne crkve na teritoriji države.
