Društvo

Obraćanje Knjaževskoj vladi da odluči o trošenju novca od prodaje imanja manastira

Dnevne novine, počev od 10. februara, objavljuju veliki broj dokumenata koji svjedoče o tome kako su se u vrijeme Knjaževine i Kraljevine Crne Gore donosile odluke koje su se ticale crkvenih pitanja. Dokumenta jasno pokazuju da nijedna odluka nije mogla biti donijeta, ni realizovana, bez prethodne saglasnosti tadašnje vlade, odnosno Ministarstva prosvjete i crkvenih poslova.
Obraćanje Knjaževskoj vladi da odluči o trošenju novca od prodaje imanja manastira
Izvor

Konsistorija cetinjska šalje 12. juna 1907. godine dopis Knjaževskom Ministarstvu prosvjete i crkvenijeh poslova u kojem taj resor informišu šta je urađeno sa novcem od prodatog imanja “manastira Brčeoskih” u Crmnici.

U pismu podsjećaju da su prethodno Odbor Crmničke nahije i Ićo Plamenac, ovim povodom podnijeli molbu Narodnoj Skupštini.

“U Brčelama u Crmnici dva su manastira, Gornji i Donji manastir. Prvi kao filijala pripada Cetinjskom manastiru, a drugi je manastir u smislu, kao što su i drugi manastiri u zemlji. Za vrijeme pok. mitropolita Ilariona Roganovića 1875. godine pokretna i nepokretna dobra pomenutih manastira, bila su prodata i u novac pretvorena. Kupci, koji su ova dobra kupili blagovremeno su isplaćivali dugove, ali cio račun nije još isplaćen, nego se kod raznih dužnika nahodi oko 15.000 kruna na koje sume dužnici plaćaju dobit 10 posto”, piše u dopisu Konsistorije cetinjske.

Obavještavaju Ministarstvo prosvjete i crkvenijerh poslova da je od 1885. od kada je “na upravu crkve gospodin mitropolit Mitrofan”, pa do 1905. godine, od dužnika naplaćeno oko 13.000 kruna i predato Knjaževskom Ministarstvu finansija.

“Pošto su Ustavom zagarantovana dobra manastirska i pošto je citiranim članom određeno da se zadužbine ni našto drugo ne mogu upotrebiti, osim na ono našto su određene, to usljed toga Konsistorija je prestala dalje novce naplaćene od dužnika manastira Brčeoskih redavati Knj. Ministarstvu finansija, nego ih je po mjeri predavala crnogorskoj banki na Cetinju, i to na štednju sa šest posto interesa. Brčeoskih novaca već je u banku predato 6.350,16 kruna. Iz ovoga se vidi da kod dužnika i kod banke ima nešto malo više od 20.000 kruna koja se suma smatra kao svojina rečenih manastira”, piše u dopisu.

Sume koje su još kod dužnika, kako se dalje navodi, biće blagovremeno naplaćivane i Konsistorija će ih predavati Crnogorskoj banci “u dobit i korist rečenih manastira”.

“Ovim novcima upravljaće Konsistorija cetinjska pod nadzorom glavne državne kontrole razumije se ako što o ovome drugačije ne bi odredila Knjaževska Vlada i Narodno predstavništvo. Što se pak tiče onijeh suma koje su od dobara manastira Brčeoskih bile naplaćene i u Knj. Ministarstvo finansija predate, o njima biće mjerodavno ono rješenje koje bi po ovoj stvari donijela Knjaževska Vlada i Narodno predstavništvo”, piše u dopisu Konsistorije cetinjske iz juna 1907. godine.

Portal Analitika