''Pitanja zaštite podataka i privatnosti sve su prisutnija u svakodnevnom životu svih građana te je nužno da se građani upoznaju sa pravima u vezi sa obradom njihovih podataka, odnosno u koje svrhe se njihovi lični podaci prikupljaju i obrađuju, kao i koji rizici su vezani uz neovlašteno prikupljanje i obradu njihovih ličnih podataka. Veliki broj institucija, organizacija i privrednih subjekata u svom radu prikuplja i koristi podatke o svojim zaposlenima, korisnicima i saradnicima, zbog čega su izloženi rizicima u pogledu narušavanja privatnosti. Nezakonito korišćenje ličnih podataka može biti posledica nepažnje, neznanja ili zloupotrebe'', navodi se u saopštenju.
Kako dodaju, nije lako generalizovati i davati opšte komentare kada se govori o bilo kojoj oblasti društvenog života, a naročito ne o svijesti građanina o svom osnovnom posjedu i identifikaciji.
''Upravo znanje i poznavanje prava i odgovornosti nad svojim ličnim podacima je pravo mjerilo stanja u zemlji s aspekta zaštite ličnih podataka, jer onaj ko poznaje svoja prava, poznaje i opasnosti od zloupotrebe ličnih podataka, pa će se na isti način ophoditi i prema ličnim podacima drugih lica koje mu/joj dođu u posjed. Privatnost (odnosno, ono što se tiče osobnosti nekog čovjeka) nije, dakle, psihološkosocijalna kategorija, nego prije svega pravni pojam. Odgovornost je prvenstveno na pojedincu da zaštiti svoje lične podatke, na način što će ih davati tamo gdje postoji zakonski osnov ili u cilju ostvarenja svojih prava, a potom na institucijama i organizacijama da sa njima postupaju na zakonom predviđen način i u skladu sa pozitivnim praksama najbolje zaštite'', navodi se u saopštenju.
Kako dalje navode, društveni život u Crnoj Gori do relativno skorijeg perioda nije karakterisalo shvatanje važnosti zaštite ličnih podataka.
''Poslednji vremenski period je period uzlazne putanje ka upoznavanju sve većeg broja stanovništva, ne samo sa normativnim okvirom zaštite ličnih podataka i pravima i obavezama koje proističu iz njega, već i da dileme koje u svojim saznanjima građani imaju idu do pitanja konflikta određenih zakona sa predmetnim, mogućnostima poboljšanja postojećih valjanih rješenja, poređenja sa stanjem iz ove oblasti u drugim zemljama i mogućnostima primjene istih u Crnoj Gori. Građani se obraćaju Agenciji, dolaze u Agenciju, ne samo da bi tražili zaštitu svojih prava ili da bi prijavili uočene nepravilnosti s aspekta obrade ličnih podataka iz svakodnevnog života, već i da bi porazgovarali i raspitali se radi proširivanja svojih znanja o privatnosti, ličnim podacima, a najčešće o granici između značaja da nešto bude javno i transparentno u odnosu na zaštitu privatnosti'', ističe se u saopštenju.
Prema daljim navodima agencije, razvoj tehnike i tehnologije, sve veća konzumacija interneta i društvenih mreža predstavljaju nove izazove u odnosu na privatnost.
''Mišljenja smo da građani još uvijek nijesu shvatili značaj zaštite ličnih podataka i mnoge informacije o sebi objavljuju na internetu ne razmišljajući o tome da one mogu biti zloupotrebljene, a isto tako mnogi podaci svakog od nas su samo naši i njihovo objavljivanje ne može i ne smije biti pravdano javnim interesom. Ima li privatnost cijenu? Najkraći odgovor je da je cijena privatnosti nemjerljiva za ličnost pogotovu kada dođe do narušavanja iste. Privatnost je dio integriteta svake ličnosti'', navodi se u saopštenju.
Iz Agencije dalje ističu da će u narednom periodu poseban izazov biti usaglašavanje našeg zakonodavstva sa pravnom tekovinom Evropske Unije.
''A posebno sa Uredbom Evropskog parlamenta i Savjeta o zaštiti fizičkih lica u odnosu na obradu podataka o ličnosti i o slobodnom kretanju takvih podataka (Opšta uredba o zaštiti ličnih podataka - GDPR). To će biti prilika da se na djelu pokaže koliko smo spremni da uvažimo standarde Evropske Unije i na taj način poštujemo sebe, svoje lične podatke i privatnost do koje nam je stalo tek onda kada osjetimo da su isti ugroženi. Agencija je u proteklom periodu gradila prepoznatljiv imidž institucije koja je, prije svega, servis građana po čijim zahtjevima prvenstveno i reaguje, ali i koji u sve većem broju iskazuju interesovanje za zaštitu ličnih podataka kroz neposredan prijem u Agenciji'', navodi se u saopštenju.
Oni podsjećaju da je Skupština Crne Gore je, na sjednici od 27. decembra 2019. godine, donijela odluku o imenovanju predsjednika i članova Savjeta Agencije.
''Već na svojim prvim sjednicama, Savjet Agencije je utvrdio priorete svog djelovanja koji su usmjereni na ostvarivanje javnog interesa, a javni interes zajednice koja se zove Crna Gora je zaštita privatnosti njenih građana, dok je uloga Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama da bude stožer zaštite ličnih podataka kao dio institucionalnog mehanizma. Očekivanja su da novim zakonskim rješenjima, te primjenom tih rješenja od strane svih društvenih aktera učinimo nove iskorake ka ostvarivanju prava građana na privatnost. Svjeni smo da i u ovoj oblasti treba još puno rada i da je pred nama još puno izazova, vjerujemo da ćemo tim izazovima odoljeti i opravdati datu ulogu i povjerenje'', zaključuje se u saopštenju.
