On je rekao da u tome veliku podršku dobija i od svojih sunarodnika.
- Oni zajedno sa mnom prisustvuju litijama naše braće pravoslavaca. To nije tipično nigdje u svijetu, ali bratska ljubav nas povezuje i obavezuje na to da im se svim srcem nađemo u nevolji i da im pružimo ljudsku i bratsku podršku. To je dokaz da je moja Crna Gora istinski bratska i građanska država. Nikada sebi ne bih dozvolio da o ljudima formiram mišljenje na osnovu njihove vjere, nacije ili jezika kojim govore. To su intimne stvari svakog od nas i to treba poštovati. Jedino važno jeste to da li je neko dobar i pošten čovjek ili je kriminalac, lopov i ubica. To je jedina podjela koja postoji u mojim očima, ali i u očima najvećeg dijela građana Crne Gore. Naše različitosti nijesu prepreke, već bogatstvo i vrijednost više u našem suživotu i našim bratskim odnosima - kazao je Kolić.
On je ocijenio da je Demokratska partija socijalista donošenjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti uvela vanredno identitetsko stanje i naglasio da ga kao čovjeka mnogo boli otimanje crkava, hramova, katedrala, džamija…
- Nedopustivo je da u 21. vijeku neko nekome otima bilo šta. Naročito svetinje. Vjerujem u koncept građanske države u kojoj svako ima slobodu da bude ono što osjeća, da se moli tamo gdje se molio i do sada i da govori jezikom koji smatra maternjim. Država tu raznolikost treba da poštuje i ohrabruje, jer je to ono što je kulturno bogatstvo Crne Gore. Brat je mio ma koje vjere bio - ističe Kolić.
Komentarišući izmjene izbornih pravila u izbornoj godini, on je ocijenio da dio izbornih zakona koje je DPS usvojio krajem 2019. godine predstavlja fingirane i kozmetičke izborne zakone koji suštinski ništa ne mijenjaju, a zadržavaju u rukama vladajuće stranke ključne mehanizme zloupotreba.
- Više puta smo ponovili da oni koji kradu ne mogu određivati uslove i predlagati pravila kako da se ne krade. U odnosu na takvo postupanje DPS-a naša poruka je jasna: prvo povlačenje zakona koji dijeli, pa tek onda novi proces sveobuhvatnih izbornih reformi, ali uz obavezu odlaganja izbora. Jer ne mogu se reformska rješenja implementirati za nedjelju ili mjesec dana. Takođe, zašto tražimo prvo povlačenje ili izmjenu spornih odredbi zakona, a potom dijalog svih zainteresovanih strana? Zato što u atmosferi tenzija, nacionalnog naboja i pokušaja sabijanja građana u ideološko-identitetske blokove nema reformi. Dakle, ili ćemo imati fer izbore ili izbora neće biti. DPS je odgovoran što je opstrukcijom procesa doveo reforme u izbornu godinu, pa je odlaganje izbora legitiman korak - rekao je Kolić.
Kako je zaključio, bojkot izbora kao model demokratskog pritiska na vlast i odgovor na nedostatak uslova za fer izbore ima smisla ako je aktivan i ako u njemu učestvuju svi parlamentarni opozicioni politički akteri.
Upitan očekuje li da bi se opozicija mogla ujediniti, Kolić je odgovorio da je Demokratska Crna Gora ostala privržena opozicionom dogovoru iz 2016. godine o bojkotu parlamenta, kao jedni od rijetkih koji su ostali u bojkotu gotovo četiri godine.
- Da ne govorim o nevaspitanim, nekorektnim i niskim napadima na nas, koji su ispod svakog ljudskog dostojanstva. Takvi ljudi su vrijeđali i mene kao pripadnika muslimanske vjeroispovijesti. Demokrate čine ljudi koji drže riječ. Za nas je data riječ ravna zakonu. U skladu s tim, ne možemo voditi politiku danas ovako, sjutra onako. Takva politika je učinila da DPS vlada 30 godina. Mi razmišljamo dugoročno i radimo u interesu naroda. Govoriti o jedinstvu mogu samo oni koji su tom jedinstvu iskreno privrženi. Vidjećemo šta će vrijeme donijeti. Sada dajemo prioritet očuvanju svetinja, miru i zajedništvu svih vjera i nacija - kazao je Kolić.
