Dodao je da je kulturna baština svake države, pa i naše Crne Gore, najbolje svjedočanstvo istorije i kulture naslijeđene od prethodnih generacija i da država ima odgovornost da shodno Ustavu Crne Gore, štiti i afirmiše naslijeđene kulturne vrijednosti svih kulturnih dobara koja se nalaze na njenoj teritoriji.
„Vlada Crne Gore je pokazala da je zaštita kulturnih dobara obaveza koja nema alternativu. Zato, zaštita i očuvanje kulturnih dobara i njihovo prenošenje budućim generacijama, u autentičnom obliku, nedvosmisleno je prioritet svake odgovorne državne i kulturne politike“, naglasio je Blažić.
Istakao je da smo Zakonom o slobodi vjeroispovjesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, stvorili preduslov za značajno veća finansijska izdvajanja za očuvanje autentičnosti i integriteta sakralnih objekata koji imaju status kulturnog dobra.
„U proteklih par decenija, upravo sakralni objekti znali su biti izloženi značajnim promjenama, često uz zabrinjavajuće promjene autentičnosti i integriteta kulturnog dobra. Zato kao odgovorna Vlada, želimo da zajedno sa svima koji izraze spremnost za to, doprinesemo očuvanju naše kulturne baštine, kako bi je u autentičnom obliku prenijeli na generacije koje dolaze“, rekao je Blažić uz objašnjenje da nam upravo to i omogućava novi Zakon o slobodi vjeroispovjesti.
Naveo je i da i u samoj porodici, kao nukleusu svakog pa i crnogorskog društva, možemo imati drugačija mišljenja i poglede na neke stvari, ali da to u današnjoj Crnoj Gori nije i ne smije biti razlog za podjelu, već su tekovine slobode i različitosti je ideja koja nas spaja.
„To je izraz zrelosti, principa i tradicije svojstvene Crnoj Gori, koja je vjekovima, baš kao i danas, bila dom svih njenih građana u kojem nikome nije tijesno“, istakao je Blažić.
