Zaposleni u toj instituciji, prema njenim riječima, dobro rade svoj posao, pa su samo prošle godine spriječili da na crnogorsko tržište uđe više od 1.150 tona razne vrste hrane koja nije odgovarala parametrima bezbjednosti i kvaliteta. Govoreći o kontroli unutrašnjeg tržišta kada je u pitanju prodaja meda, Daković je istakla da su mjere koje su sprovodili doprinijele da na tržištu ima mnogo manje tvorevina koje su se prodavale kao med, a nijesu proizvod pčela.
Da li je hrana na tržištu Crne Gore sigurna i kvalitetna?
DAKOVIĆ: Često se u javnosti koriste pojmovi zdrava, bezbjedna i kvalitetna hrana, ali ih moramo razdvojiti. Najbitnije je da imamo bezbjednu hranu, a za hranu na crnogorskom tržištu možemo da tvrdimo da je u visokom stepenu bezbjedna. Imamo nekoliko mehanizama kontrole. Kontrolišemo hranu koja se uvozi u našu zemlju, ali kontrolišemo i domaće objekte koji proizvode hranu ili je stavljaju na tržište, kroz maloprodaju ili ugostiteljske objekte. Rade se i službene kontrole, kao i monitoring na bazi kojeg kontrolišemo hranu tokom cijele godine i kontrolišemo rizik bezbjednosti hrane. Kada je hrana u pitanju, nulti rizik ne postoji – lanac proizvodnje hrane je jako dugačak i ako jedna karika u lancu zakaže onda se može desiti da hrana bude nebezbjedna.
Kada je riječ o kvalitetu, neki proizvod može biti zdravstveno bezbjedan, ali da ne odgovara definisanim parametrima kvaliteta u pogledu definisanog sastava. I obrnuto, može da odgovara parametrima kvaliteta, ali da nije bezbjedan jer sadrži nedozvoljene supstance, višak nekih materija ili su nastale mikrobiološke promjene usljed neadekvatnog čuvanja. Proizvod koji ne odgovara parametrima kvaliteta ne može izazvati probleme po zdravlje ljudi i javno zdravlje.
Često čujemo u medijima da su proizvodi koji se uvoze u Crnu Goru lošijeg kvaliteta nego isti proizvodi koji se uvoze na primjer u Njemačku ili Belgiju?
DAKOVIĆ: Evropska komisija je radila studiju o tome da li novije zemlje članice EU dobijaju proizvode lošijeg kvaliteta u odnosu na stare članice. Zapravo se radi o preferencijama potrošača u nekoj od zemalja. Mi smo, recimo, navikli da konzumiramo pršutu i ostale suhomesnate proizvode koji sadrže više soli, dok se takvi proizvodi u zemljama EU proizvode korišćenjem drugačije tehnologije, sa mnogo manje soli. Slično je sa mnogim drugim proizvodima koji za različita tržišta imaju drugačiji sastav.
Bilo je planirano da povećate broj inspektora, da li se to ostvarilo i koliko je to pomoglo boljem i kvalitetnijem ispitivanju tržišta?
DAKOVIĆ: U toku je reforma javne uprave tako da nije bilo moguće zaposliti nove inspektore. Ipak, kako bi riješili probleme koje imamo sa nedostatkom kadra, određen broj zaposlenih obučili smo da rade dio poslova kako bi rasteretili inspektore. Napravili smo program obuke sa Institutom za javno zdravlje, pa su službenici Uprave obučeni za rad uzorkovanja sira sa poljoprivrednih gazdinstava, što su do sada radili isključivo inspektori. Takvih gazdinstava je u Crnoj Gori 1.500 i testiranje se radi dva puta godišnje. Slično smo uradili i kod pojedinih monitoringa za koje smo, takođe, obučili ljude, kako inspektori ne bi gubili vrijeme i na taj dio posla.
Koliko je 2019. godine nebezbjedne hrane vraćeno sa granice naše zemlje?
DAKOVIĆ: Od početka godine do sada spriječili smo stavljanje na tržište 172 pošiljke hrane, ukupne težine 1.150 tona raznih vrsta proizvoda. Zadovoljni smo postignutim rezultatima, jer ta hrana nije stigla do naših potrošača i turista. To znači da dobro radimo svoj posao.
Ove godine počela je i primjena programa – „Voće, povrće, mlijeko i mliječni proizvodi za škole“ kako bi se uticalo na stvaranje zdrave prehrambene navike osnovaca. Kako se program pokazao na terenu?
DAKOVIĆ: Riječ je o jednom odličnom i vrlo korisnom programu koji je pokrenulo Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja. Vrlo je važno da znamo da naša djeca jedu bezbjednu hranu. Za te proizvode znamo da su bezbjedni, jer dolaze iz objekata koji su pod našim nadzorom i to je program koji će doprinijeti da poboljšamo prehrambene navike naše djece, da ih bude što manje gojaznih i da buduće generacije budu zdravije.
Poznato je da je pravi med teško prepoznati. Da li ste i ove godine imali „posla sa falsifikatorima meda“, odnosno koliko je pronađeno falsifikovnog meda na crnogorskom tržištu?
DAKOVIĆ: Mjere koje smo sprovodili dale su rezultat. Na tržištu je mnogo manje tvorevina koje su se pored puteva, turističkih objekata i sličnih prometnih lokacija prodavale kao med, a da to nije med, jer med može biti jedino proizvod pčele. Ove godine smo oko 100 kilograma takvih proizvoda sklonili sa tržišta. Ranije je to bila mnogo veća količina. Potvrda da zaplijenjeni proizvodi nijesu med je laboratorijska analiza.
Dosta ste radili na uspostavljanju standarda u objektima koji posluju sa hranom. Najveći broj onih koji posluju sa hranom, prema dostupnim informacijama, proizvođačke pogone doveli su do nivoa potpune usaglašenosti sa EU zahtjevima za bezbjednost hrane. Koliko je takvih objekata u Crnoj Gori?
DAKOVIĆ: Evropska unija ima sistem bezbjednosti hrane koji je kod nas obuhvaćen kroz pregovaračko poglavlje 12, a koji se odnosi na veterinu, fitosanitarne i poslove bezbjednosti hrane i obuhvata veliki set propisa koji je trebalo uvrstiti u našu legislativu. Krajem 2018. godine smo završili transpoziciju propisa u nacionalno zakonodavstvo i sada radimo u dijelu usaglašavanja za onaj dio propisa koji je u međuvremenu promijenjen u EU, pa ga i mi mijenjamo u skladu sa tim. U narednom periodu nas očekuje stvaranje propisa za primjenu svih tih obaveza. Neke predstavlaju značajne strukturne projekte i jako su skupi, ali značajan dio toga smo obezbijedili.
Već imamo obezbijeđena sredstva za uspostavljanje sistema za upravljanje nus proizvodima životinjskog porijekla, kao i izgradnju neophodne strukture za zbrinjavanje proizvoda životinjskog porijekla. Imamo i unapređenje fitosanitarne laboratorije uz izgradnju kapaciteta koji nedostaju, kao i veterinarsko informacionog sistema uz nabavku informacionih rješenja. Sada nas očekuju veliki infrastrukturni projekti i veliki izazovi.
Imamo i plan unapređenja objekata. Danas imamo 287 takvih objekata, a 2014. godine, kada je prvi put urađena kategorizacija objekata, bilo ih je svega 14 usaglašenih sa EU zahtjevima. Od ovih 287 objekata 95 je usklađeno za proizvode životinjskog porijekla, a 192 za proizvode neživotinjskog porijekla.
