Odgovarajući na pitanje koliko je realno da VDT bude izabran ako se uzmu u obzir sve okolnosti, političke i druge, Stanković je podsjetio na činjenicu da se niko od “silnih kritičara” nije usudio da se prijavi na prvi javni poziv za izbor vrhovog državnog tužioca.
“Čudi me što se među brojnim savjetnicima kako tužilaštvo treba da funkcionise nije našao niko ko bi bio spreman da sa riječi pređe na djela, i da u praksi sam pokaže kako bi on uredio državnotužilačku organizaciju. Vjerovatno zato što je mnogo lakše kritikovati svakoga, a pritom nemati rezultate sopstvenog rada”, ocijenio je Stanković u intervjuu agenciji MINA.
Kako je rekao, takvi kritičari su najglasniji, najbučniji, ali je činjenica da nijesu spremni da zasuču rukave, da ipak nijesu i najsmjeliji, što kako je rekao, takođe govori o njima.
Što se tiče postupka za izbor novog VDT-a, Stanković je ukazao da su se na ponovljeni javni poziv prijavila dva kandidata, i da je Tuzilački savjet dao svoje misljenje i predložio Skupštini da izabere jednog.
“Sad je na poslanicima da razmisle šta će da urade i u kakvu situaciju će svojim postupanjem dovesti državno-tužilačku organizaciju”, istakao je Stanković.
Odgovarajući na pitanje na koji način bi ovo trebalo riješiti , te da li je promjena načina izbora VDT-a moguća bez promjene Ustava, Stanković je odgovorio bez promjene Ustava Crne Gore nije moguća promjena načina izbora VDT-a.
“Ovo je pitanje koje zahtijeva dublju analizu, i odgovor na pitanje da li smo mi kao društvo spremni za primjenu usvojenih evropskih standarda u svim segmentima”, ocijenio je Stanković.
On smatra da je u odnosu na tješenja u Zakonu o državnom tužilaštvu i postojeći zakon veoma dobar, možda i odličan ali, kako je naglasio, za neki drugi ambijent.
“Jer kao što vidite u našem ambijentu ne postoje uslovi za njegovu nesmetanu primjenu i funcionisanje institucija”, dodao je Stanković.
On je napomenuo da se bez samostalnog tužilaštva ne može govoriti ni o vladavini prava i dodao da vjeruje da nikome nije u interesu da pravni poredak države dovede u takvu situaciju.
Stanković je podsjetio na najave da će se u ovoj godini krenuti sa izmjenama Zakona o državnom tužilaštvu, i dodao da sa nestrpljenjem čeka predloge novih rješenja „kako bismo svi vidjeli kakva je kome namjera i krajnji cilj“.
“Ukoliko je cilj da dobijemo Državno tuzilaštvo isključivo po nečijoj volji i mjeri, bojim se da ćemo tek tada doći u problematičnu situaciju, jer je za cjelokupan sistem i vladavinu prava, na koju se tako često pozivamo, od presudne važnosti postojanje Tužilaštva kao samostalnog državnog organa”, ocijenio je Stanković.
Ukoliko neko ima drugačiji cilj, prema njegovim riječima, te predloge treba svestrano razmotriti i ocijeniti.
Komentarišući ocjene da Vlada, odlučujući o dodjeli stanova, utiče na objektivnost i rad tužilaca, i da bi tužilaštvo i sudstvo trebalo da imaju posebne budžete, Stanković je rekao da se za to zalaže od kada je izabran za VDT-a.
On je podsjetio da je tokom jednog od svojih prvih obraćanja poslanicima u parlamentu, nakon izbora za VDT-a, istakao da rješavanje stambenog pitanja državnih tužilaca ne treba da zavisi od angažovanja izvršne vlasti.
Stanković smatra da je to neophodno iz više razloga, a kao jedan od njih naveo je percepciju javnosti da dodjelom stanova tužiocima Vlada utiče na odluke koju tužioci donose.
“Moram odlučno da negiram postojanje i minimalne sumnje da se to događalo, ali istovremeno moram i da istaknem da su državni tužioci koristili jedinu zakonsku mogućnost koja im je obezbjeđivala bar djelimično rješavanje stambenog pitanja”, kazao je Stanković.
Kako je rekao, uvažava percepciju građana, ali i funkciju državnog tužioca koji ne smije biti opterećen osnovnim životnim problemima, a od njega očekivati da donosi važne odluke u najsloženijim slučajevima.
“Tužioci s jedne strane nemaju osnovne radne uslove, a sa druge strane pod lupom javnosti je rješavanje njihovih stambenih problema, pa se imajući sve to na umu s pravom pitam – gdje bi bilo najprihvatljivije da tužilac radi i živi?”, rekao je Stanković.
