POBJEDA: U prethodne tri godine bili ste predsjednik Upravnog odbora Udruženja banaka. Kako procjenjujete situaciju u bankarskom sektoru, u narednom periodu, naročito nakon stečaja u dvije banke - Atlas i IBM?
ZAIMOVIĆ: Višegodišnji angažman u bankarskom sektoru, kako u Hipotekarnoj banci, tako i u Udruženju banaka Crne Gore, daje mi za pravo da ocijenim da je bankarski sektor najbolje uređen dio ekonomskog sistema Crne Gore. Godina koja je na izmaku je to najbolje pokazala. Prvi put smo se suočili sa stečajem dvije banke i pokušajem kreiranja krize u bankarskom sektoru, ali je sistem pokazao vitalnost i godinu završavamo kao rekordnu po svim pokazateljima. Iako je smanjen broj banaka u sistemu, svi pokazatelji poslovanja su na istorijski najboljim vrijednostima, to je nedavno i saopštio guverner Centralne banke Crne Gore.
Početak godine bio je vrlo izazovan. Stečaj dvije banke, koji je uzrokovan internim problemima u tim bankama, pokušao se iskoristiti za destabilizaciju cijelog bankarskog sektora, a preko toga i ukupnog ekonomskog sistema. Određeni politički subjekti, uz jaku medijsku podršku, praćenu tendencioznim analizama i komentarima od strane tzv. analitičara su željeli da izazovu nesigurnost kod deponenata i klijenata banaka u Crnoj Gori, sugerišući im da je sistem nesiguran, da treba povlačiti novac iz banaka, što bi na kraju za posljedicu imalo blokadu čitavog sistema. Reakcija Udruženja banaka i Centralne banke Crne Gore je bila pravovremena i efikasna, što pokazuju i rezultati koje sam spomenuo.
POBJEDA: Opšta je ocjena da su kamate na kredite visoke, a na depozite niske i da je tzv. spred veliki. I premijer i guverner su nedavno ocijenili da bi trebalo naći način za dodatno smanjenje kamata. Kakav je Vaš stav?
ZAIMOVIĆ: Slažem se da postoje takvi komentari, siguran sam da će ih uvijek biti, nezavisno od visine kamatnih stopa. Mogu samo ponoviti da visina kamatne stope nije jednostrana odluka bilo koje od banka, ona zavisi od mnogo faktora. Kao što je spomenuto u saopštenjima Centralne banke, kamatne stope su na istorijskom minimumu. Nisam siguran da se nekom administrativnom intervencijom može uticati na dodatno sniženje kamatnih stopa, previše je to kompleksna problematika. Kvalitetni programi će uvijek biti u mogućnosti da se daleko povoljnije zadužuju od prosječnih kamatnih stopa, tako da nemamo primjedbe od strane prvoklasnih klijenata, postoji veoma izražena konkurencija među bankama za finansiranjem takvih klijenata i za njih su kamatne stope veoma niske, niže su od tri odsto na godišnjem nivou.
POBJEDA: Očekujete li korekcije pasivnih i aktivnih kamatnih stopa u narednoj godini i da zbog niskih kamata na depozite dođe do njihovog odliva - ulaganja u hartije od vrijednosti, odnosno obveznice gdje se nudi veća kamatna stopa?
ZAIMOVIĆ: Ne očekujem posebno značajne korekcije u visini kamatnih stopa, kao što i ne očekujem da će doći do značajnijeg odliva depozita tim povodom. Tržište kapitala još uvijek nije dovoljno razvijeno, građani se i dalje radije opredjeljuju da oročavaju slobodna novčana sredstva kod banaka nego da investiraju u obveznice. Moja preporuka klijentima, prvenstveno onima koji imaju slobodna novčana sredstva na rok duži od godinu dana, jeste da dio svog novca ulažu i u obveznice, prvenstveno crnogorske državne, jer one nose dosta solidan prinos, uz minimalni rizik.
POBJEDA: Koliki profit Hipotekarne banke očekujete na kraju tekuće godine i kako ste zadovoljni poslovnim rezultatom i položajem banke na tržištu?
ZAIMOVIĆ: Hipotekarna banka u prethodnih 12 godina, otkad sam na njenom čelu, ostvaruje konstantan rast u svim segmentima poslovanja. Prema podacima na 30. septembar 2019, druga smo banka u Crnoj Gori po visini depozita, po bilansnoj sumi smo na trećem mjestu, uz ostvareni profit od preko sedam miliona eura. Vrijedi spomenuti da su naši vlasnici u svim prethodnim godinama taj profit ulagali u kapital i dalje jačanje banke, takva politika će biti i u narednim godinama. Procjenjujem da ćemo dio profita u posljednjem kvartalu uložiti u povećanje rezervi banke, kako bismo spremno dočekali najavljeni proces AQR, tako da očekujem neto profit na kraju ove godine, oko pet miliona eura, što će biti porast od skoro 30 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Svakako ćemo nastaviti politiku redovnog informisanja javnosti o našim rezultatima. Mira POPOVIĆ-MILOVIĆ
Hipotekarna banka emitovala ukupno 20 miliona eura obveznica
POBJEDA: Hipotekarna banka je realizovala novu emisiju obveznica. Kako ste zadovoljni?
ZAIMOVIĆ: Hipotekarna banka se konstantno trudi da pomogne razvoju tržišta kapitala, pa smo u prethodnih nekoliko godina emitovali tri serije naših obveznica, u ukupnom iznosu preko 20 miliona eura. Te hartije spadaju u red najtrgovanijih i najlikvidnijih na Montenegro berzi. S obzirom na to da su naše obveznice emitovane s vrlo prihvatljivim uslovima, treća serija je emitovana na šest godina, uz kamatnu stopu od pet odsto, uz polugodišnju isplatu kamate, i bila je rasprodata već u postupku pripreme emisije, tako da je odrađena po skraćenom postupku, kao zatvorena emisija za unaprijed poznate kupce. Pored toga što su obveznice zanimljive klijentima i pomažu razvoj tržišta kapitala, one su značajne i za banku, jer na taj način poboljšavamo naše kapitalne koeficijente, koji nam omogućavaju nastavak pozitivnog trnda rasta, a istovremeno su i odraz povjerenja koje klijenti imaju prema Hipotekarnoj banci.
Planiran razvoj novih tehnologija i kartičarstva
POBJEDA: Kakvi su planovi Banke za narednu godinu?
ZAIMOVIĆ: Planovi banke za narednu i sljedeće godine su da nastavimo rast i razvoj, posebno u sektoru novih tehnologija i kartičarskom poslovanju.
Već smo prepoznati kao lideri u tom dijelu poslovanja, želimo da nastavimo tim putem, tako da za klijente pripremamo nove proizvode za narednu godinu, o čemu ćemo blagovremeno informisati javnost.
