Kada je Francuska u oktobru blokirala otvaranje pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, predsjednik Emanuel Makron vjerovatno nije očekivao da će njegovo protivljenje nastavku postojeće politike proširenja podići Zapadni Balkan i njegovu budućnost na sam vrh agende Evropske unije, piše Dojče Vele.
Najprije je, poslije oktobarske rasprave lidera Evropske unije o proširenju koja je tada zasijenila sve druge teme Savjeta EU, novi saziv Evropskog parlamenta usvojio rezoluciju o podršci proširenju na Zapadni Balkan.
Zatim je novi predsjednik Parlamenta David Sasoli u prvu zvaničnu posjetu van EU otputovao u – Skoplje.
Fon der Lajen: Promjene mogu i paralelno sa proširenjem
I prve radne dane nove Evropske komisije takođe je obilježio Zapadni Balkan. Na svojoj prvoj konferenciji za novinare nakon stupanja na dužnost predsjednice Komisije, Ursula fon der Lajen obratila se regionu.
"Strateški je apsolutno važno da što jasnije pokažemo Zapadnom Balkanu da ih želimo na našoj strani i da imamo veliki interes u njihovom približavanju EU", poručila je Fon der Lajenova.
Ona je ocijenila da je važno da se EU „drži ideje pristupnih pregovora“, ali i da sasluša pozicije zemalja-članica kada je riječ o izmjenama tog procesa.
"Kada je riječ o pristupnim pregovorima ja bih se založila da promjene procesa idu paralelno, odnosno da se zemljama pruži prilika da počnu pristupne pregovore“, rekla je Ursula fon der Lajen.
Borel: Evropa je jedino rješenje
Istog dana, novi šef diplomatije EU Žozep Borel u Evropskom parlamentu je naglasio da se, i pored otvorenih pitanja i debate o metodologiji proširenja, taj proces ne može dovesti u pitanje.
"Moramo da održimo momentum i nastavimo da radimo sa svim zemljama-članicama kako bi svi shvatili da ne možemo da zatvorimo niti da ukinemo EU-perspektivu zemalja Zapadnog Balkan", rekao je Borel.
Taj iskusni diplomata, nekadašnji predsjednik Evropskog parlamenta i ministar spoljnih poslova Španije, podsjetio je na tragične posljedice koje je rat u bivšoj Jugoslaviji ostavio na region Zapadnog Balkana.
"Naslijeđe te tragedije stvorilo je podjele, siromaštvo i sukobe na etničkim i nacionalnim osnovama, a Evropa je jedina koja može da ponudi rješenje za tu situaciju", rekao je Borel.
Što ko vidi kao rješenje za Zapadni Balkan?
"Rješenje" za Zapadni Balkan novi komesar za proširenje Oliver Varhelji vidi u većoj kredibilnosti i bržem dinamizmu procesa.
„Na kraju mog petogodišnjeg mandata, trebalo bi da imamo bar jednu zemlju spremnu da uđe u EU“, kaže Varhelji.
On je najavio da će Evropska komisija početkom januara izaći s konkretnim prijedlogom o promjeni metodologije pristupanja na osnovu čega će se dalje voditi debata među zemljama-članicama.
"Govorimo o promjeni metodologije i niko ne dovodi u pitanje evropsku perspektivu zemlja Zapadnog Balkana. On je nedodirljiva i o tome se neće razgovarati“, kaže Varhelji.
Makron: Pristupanje, a možda i strateško partnerstvo…
Gotovo istovremeno, samo s druge strane Lamanša, govoreći na završnoj konferenciji samita NATO u Londonu, predsjednik Francuske je tu priču vratio na njen početak – odnosno na blokadu.
"Eksplicitno kažem da želim da dođe do reforme procedura pregovaranja prije bilo kog sljedećeg pokretanja pregovora", rekao je Emanuel Makron. I isto tako je "eksplicitno" dodao da će biti protiv svakog proširenja EU „koje nije praćeno dubokom reformom funkcionisanja Unije".
Za francuskog predsjednika "rješenje" za Zapadni Balkan je njegovo čvrsto vezivanje za Evropsku uniju. "To usidravanje za neke možda znači pristupanje EU, ali treba biti jasan: to znači i fazu strateškog partnerstva i jačeg investiranja", objašnjava Makron.
I dok novi komesar za proširenje Varhelji kaže da institucionalna reforma EU nije uslov za proširenje i da će Unija "biti sposobna da ponovo radi sa 28 članica", za predsjednika Makrona je funkcionisanje EU s trenutnim brojem članica krajnje neefikasno, a sa novim članicama – neodrživo.
Crna Gora najnaprednija u pristupnim pregovorima
Nasuprot predsjedniku Francuske koji sve čvršće "betonira" svoju ideju o kočnici za proširenje, a za koju tvrdi da ima podršku "još nekih zemalja-članica", u Briselu govore o pozitivnim pomjeranjima za zemlje na putu evrointegracija i ohrabruju region da nastavi sa evropskim reformama.
Tako je komesar za proširenje Oliver Varhelji za sljedeću nedjelju najavio otvaranje novog poglavlja u pristupnim pregovorima sa Srbijom.
Za Crnu Goru Varhelji kaže da je najnaprednija u pristupnim pregovorima i poziva je, kao i Srbiju, na brže reforme u oblasti vladavine prava, medijskih sloboda i izbornih zakona.
I Bosna i Hercegovina je, tokom prvog obraćanja novog komesara za proširenje, pohvaljena zbog nominacije predsjedavajućeg Savjetu ministar i pozvana na "puno formiranje i funkcionalnost" svih nivoa izvršnih i zakonodavnih vlasti u zemlji. „Samo tako zemlja može da krene u rješavanje ključnih pitanja i prioriteta koje je joj je Komisija predstavila“, kaže Varhelji.
Takođe, komesar za proširenje kaže da je važno i da se u Prištini što prije formira nova vlast, jer Kosovu predstoji "značajan posao", uključujući i prioritetne oblasti kao što su ekonomski razvoj, borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, ali i nastavak dijaloga sa Beogradom.
"Kada je riječ o Sjevernoj Makedoniji i Albaniji, Evropska komisija će se zalagati za što brže otvaranje pristupnih pregovora, što očekujemo da se desi prije majskog samita u Zagrebu", najavio je komesar Varhelji.
Samit u Zagrebu – ključan za proširenje
Varhelji, Makron i Borel slažu se u jednom, a to je da se od samita EU-Zapadni Balkan koji je planiran za maj 2020. godine u Zagrebu, očekuje da bude prekretnica za politiku proširenja.
Do tada bi trebalo da se definišu i usklade pozicije zemalja-članica i EU-institucija kada je riječ o budućnosti proširenja, a samim tim i budućnosti Zapadnog Balkana
Hrvatska, koja od 1. januara 2020. godine preuzima predsjedavanje Savjetu EU, kaže da želi da samit u Zagrebu bude odrednica koja će dati pravac odnosno „mapu puta za narednih deset godina politike proširenja“.
U Briselu, uoči nastavka debate o proširenju, upozoravaju da politika proširenja Evropske unije ne može da zavisi od pojedinačnih zemalja-članica, odnosno njihovih domaćih politika.
Dodaje se i da će unutrašnja funkcionalnost Unije, kao i njena globalna geopolitička uloga, biti na testu upravo u samom srcu evropskog kontinenta – na Zapadnom Balkanu.
