Ljetopis obuhvata razdoblje 2017. i 2018. godine, u kojem se obrađuje niz tema vezanih za kulturna događanja: jubileji, knjige, promocije; te u rubrici "Ogledi": goruća pitanja savremene politike, geopolitike, integracija i migracija.
U dijelu “Događaji ljudi knjige” izdvojena su dva događaja koji su obilježila kulturni život crnogorskog korpusa u proteklom dvogodištu: jubilej četvrt vijeka djelovanja stožerne crnogorske kulturne institucije, Matice crnogorske i osvrt na raskošnu retrospektivu Dimitrija Popovića „Dimitrije ili misterij metamorfoza“ iz pera Marine Tenžere.
Drugi dio posvećen je „Ogledima“ o društveno političkim, ekonomskim i kulturnim temama. Prvi ogled Petra Popovića “K teoriji međunarodne politike Hansa J. Morgenthaua” bavi se djelom jednog od utemeljivača teorije međunarodne politike Hansa J. Morgenthaua.
Čllanak prikazuje Morgenthauovu političku teoriju i njene temeljne pojmove u trima razdobljima njihova razvoja: do Drugoga svjetskog rata, od kraja rata do šezdesetih godina i poslije šezdesetih. Autor nastoji ukazati da je svrha Morgenthauove teorije međunarodne politike bio pokušaj da se politika i političko konstituiraju kao odgovor na duboku društvenu i političku krizu modernog Zapada sredinom dvadesetog vijeka.
U drugom ogledu “Evropska unija u fokusu komparativne analize: federacija under construction”, autor Bojan Jovanović nudi komparativnu analizu koja ima za polazište dva jednostavna zapažanja. Prvo zapažanje: EU sve više poprima karakteristike njenih država članica. I drugo zapažanje: Unija (sve više) liči baš na one njezine članice (i razumije se države uopće) koje su federativnog uređenja.
Autor Nebojša Todorović u ogledu “Politika Ruske Federacije na Zapadnom Balkanu: slučaj Crne Gore”, bavi se gorućim pitanjem suvremenog geopolitičkog odnosa Rusije prema Balkanu uopšte i Crnoj Gori posebno. Kroz pregled povijesti odnosa između ove dvije države autor navodi da je gotovo uvijek bio prisutan ruski nacionalni interes, koji se mijenjao u zavisnosti od povijesnog razdoblja u kojem su se nalazile.
Aktivnosti ruske politike prvenstveno prema Crnoj Gori došle su do izražaja u periodima obnove njene nezavisnosti i pristupanja NATO-u, kada je ovaj proces bio u samom vrhu svjetskog medijskog interesa. Upravo kroz opis konkretnih političkih akcija u to vrijeme, ali i nakon završetka Hladnog rata, kada je Crna Gora bila dio državne tvorevine sa Srbijom, autor dokazuje se da se iza ovih odnosa nalazi isključivo interes širenja ruskog utjecaja na globalnom nivou, formiranja sfera utjecaja i u krajnjem, stvaranja multipolarne strukture sistema međunarodnih odnosa.
Ogled Lane Pavić “Traganje za zlatnom sredinom u poimanju hospitaliteta u filozofiji Richarda Kearneya” tematizira hermeneutičku poziciju jednog od najpriznatijih savremenih filozofa, Irca Richarda Kearneya, profesora filozofije na američkom Boston Collegeu. Autorica navodi da je profesor Kearneya osvjetlio put kojim se neprimjenjivi filozofski ideali pokušavaju sagledati kroz prizmu mogućeg, ne bi li na taj način savremena filozofija bila u stanju jasnije odgovoriti na goruće probleme današnjice, kao što su migracijski izazovi ili vjerski fundamentalizam.
Konačno, Dinko Delić svoj ogled posvećuje bosansko-herecegovačkom piscu Hasanu Kikiću koji je izvršio golem utjecaj na kulturno i političko osvještenje Bošnjaka u razdoblju pred Drugi svjetski rat.
U rubrici „Knjige“ Crnogorski Ljetopis predstavlja prikaze i recenzije knjiga Dimitrija Popovića Eros, krv i svetost te Labirinti sjećanja; Marka Špadijera, Bibliotekar; Dragana Radulovića, Po rubovima teksta; Danila Ivezića, Vrijeme je da se krene; Lidije Vukčević, Zemlja kava, more tinta, nebo ruzmarin; Matka Meštrovića, Na izmaku doktrinarnog svijeta; Bogomira Kovača, Poličko-ekonomski ogledi; Katarina/Kaja Garibović/Lalović i Pero Lalović, Ratni dnevnici (1942.-1944.) koje je uredio Dragutin Lalović.
Prikaze i recenzije pišu: Pavle Goranović, Sandra Katunarić, Dragutin Lalović, Zoran Drašković, Branko Lukovac, Tonko Maroević, Vjeran Katuranić, Josip Lučev i Drago Roksandić.
Dio koji se odnosi na “Kulturni izlog Crne Gore” daje dojmljiv pregled publiciste Vlatka Simunovića o dosegu i zbivanjima u crnogorskoj književnosti 2017. i 2018. godine (poezija i proza, književne nagrade, prijevodi, hronika smrti; izbor iz djela prozaista i pjesnika).
Ljetopis se štampa uz finansijku potporu Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske, a izdavač je Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske. Glavni urednik časopisa je doc. dr Petar Popović, predavač na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Naslovnu stranu krasi fotografija “Dio ceste, koja vodi od Njeguša na Cetinje” - Fotografija iz knjige dr. Ivan Hoić: Slike iz obćega zemljopisa - knjiga V. Matica hrvatska, Zagreb 1900.
