Na zajedničkoj konferencije za novinare Demokrata, Demosa i Rudovića, koja je održana u utorak, poručeno je da bi kodifikacija izbornog zakonodavstva predstavljala krunu sveobuhvatne reforme i omogućila cjelovitu zaštitu izbornih prava.
Prezentovana rješenja biće upućena Odboru za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva.
Komentarišući taj predlog, Sekulović je agenciji MINA kazao da se radi o zahvatu koji traži vrijeme i da nije siguran koliko je iznesena ideja realno ostvariva.
“Eventualno postignuće bi bilo u tome što bi se čitav set zakona, sada kao kodifikovani tekst, uslovno "zakucao", odnosno bila bi potrebna dvotrećinska većina za njegove dalje izmjene i dopune”, kazao je Sekulović.
Upitan da li smatra da će zakoni i drugi akti koje pripremaju radna tijela Odbora za izborne reforme biti gotovi do 18. decembra, on je naveo da na to u ovom trenutku nije moguće dati jasan odgovor, ali da je pozitivan scenario moguć jer Odbor u kontinuitetu funkcioniše.
“Međutim, dio oko implementacije potencijalnih dogovorenih rješenja lebdećeg je karaktera, odnosno parlamentarni i izvršni model nadzora su teme oko kojih ne postoji bilo kakav pomak. Bar u javnosti nije kao takav predstavljen”, rekao je Sekulović.
Kako je naveo, treba sačekati političke poruke koje će uslijediti nakon kongresa Demokratske partije socijalista (DPS) i reakciju opozicije na njih.
“Moguće je da će zakoni biti spremni, ali to ne znači da će biti usvojeni”, dodao je Sekulović.
On je kazao da je teško prognozirati da li će opozicija i vlast postignuti kompromis oko zakona i drugih akata kojima se bave u Odboru za izborne reforme.
“Mislim da je ulog veliki. Radi se o komlikovanom političkom procesu koji se vodi taktički i strateški, jer su izbori i daleko i blizu. Teško je dati prognozu, ali bar ćemo ubrzo vidjeti epilog”, naveo je Sekulović.
Komentarišući mogućnost izmjene izbornih zakona u izbornoj godini, Sekulović je kazao da ne postoji formalno-pravna obaveza u tom pravcu.
On je objasnio da je izborno zakonodavstvo kao i svako drugo, ali da je dobra demokratska praksa da se izborni zakoni ne mijenjaju u izbornoj godini.
“Tu se osim nepisane zabrane postavlja i problem njihove primjene, a u vezi sa kratkoćom rokova. Nemam nikakvu dilemu da bi bilo dobro da se relevantno zakonodavstvo usvoji u ovoj godini”, zaključio je Sekulović.