Sjednicu je vodio predsjednik Skupštine VOJO BANOVIć, a u radu su, pored članova, učestvovali predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović, potpredsjednici Ljiljana Filipović i Danilo Gvozdenović i generalni sekretar Pavle D. Radovanović.
Privredna komora Crne Gore će u 2020. godini brojnim aktivnostima uticati na unapređenje ambijenta za poslovanje u državi. Kroz uspješno institucionalno partnerstvo sa donosiocima odluka, pružiće doprinos razvoju crnogorske ekonomije, kao i napretku zemlje u procesu pridruživanja Evropskoj uniji.
Program rada Privredne komore za 2020. godinu predstavio je generalni sekretar Radovanović.
Na sjednicama organa Komore u 2020. godini razmatraće se aktuelna ekonomska kretanja i pitanja koja se tiču uslova poslovanja i unapređenja poslovnog ambijenta. Nastaviće se praksa održavanja godišnjeg sastanka privrednika sa predstavnicima Vlade, na kojem se razmatra godišnja analiza poslovanja i primjena propisa od značaja za privredu.
Uključivanjem u rad organa Komore, predstavnici svih privrednih grana, nezavisno od veličine i oblika organizovanja, imaće priliku da na argumentovan i stručan način iskazuju svoje zajedničke interese i predlažu mjere organima zakonodavne i izvršne vlasti, u cilju unapređenja uslova rada i poslovanja.
Rad odbora udruženja biće fokusiran na praćenje i analiziranje privrednih kretanja, nacrta zakona i drugih propisa sa stanovišta uticaja na uslove poslovanja, te predlaganje mjera organima Komore u cilju unapređivanja ambijenta za biznis. Fokusiraće se i na povezivanje članova udruženja sa poslovnim partnerima iz zemlje i inostranstva, te praćenje dostignuća u oblasti tehničko-tehnološkog razvoja, primjene međunarodnih standarda i sprovođenja mjera na suzbijanju sive ekonomije.
Koordinacionii odbori Privredne komore Crne Gore će u 2020. godini realizovati aktivnosti kroz održavanje redovnih sastanaka na kojima se razmatraju aktuelne teme.
Aktivnosti Privredne komore Crne Gore će i u 2020. godini biti usmjerene na učešće u radnim grupama za izradu nacrta zakona, analizu privrednog zakonodavstva, iniciranje donošenja novih ili izmjene i dopune važećih zakona i podzakonskih akata s ciljem unapređenja zakonodavnog okvira koji reguliše poslovanje privrede.
Propisi koji će, među ostalima, biti razmatrani su iz oblasti prava privrednih društava, radnih odnosa i zapošljavanja, poreske politike, zaštite potrošača i konkurencije, intelektualne svojine, spoljnotrgovinskog poslovanja i carinskog sistema.
Komora će analizirati privredna kretanja u Crnoj Gori, zemljama u okruženju i drugim ekonomijama, informisati članice i ostale zainteresovane subjekte, u cilju boljeg razumijevanja ekonomskih zbivanja i ostvarivanja bržeg privrednog rasta. Planirano je praćenje efekata ekonomske politike, te izrada analize poslovanja privrede sa prijedlozima mjera i definisanjem prioritetnih aktivnosti. Doprinos privrednom rastu i jačanju konkurentnosti biće dat i kroz kontinuirano učešće Komore u izradi i realizaciji strategija i akcionih planova koje usvaja Vlada Crne Gore.
Učećem u Savjetu za konkurentnost, Savjetodavnom tijelu za saradnju sa velikim poreskim obveznicima Nacionalnom komitetu za trgovinske olakšice, te Forumu privrednih komora CEFTA zemalja, Privredna komora će nastaviti rad na unapređenju poslovnog ambijenta i otklanjanju biznis barijera. Komora je prepoznata kao ključni partner u procesu sprovođenja regionalnog BFC SEE programa sertifikacije opština sa povoljnim poslovnim ambijentom u Crnoj Gori. Nakon što je u oktobru sertifikovana prva crnogorska opština - Bijelo Polje, u 2020. godini nastaviće se sa aktivnostima na sertifikaciji preostalih pet lokalnih samouprava, te animirati ostale opštine kako bi prošle kroz ovaj proces i na taj način doprinijele unapređenju poslovnog ambijenta.
Komora će u 2020. godini nastaviti da organizuje edukativne aktivnosti, zalaže se za veće uključivanje poslodavaca u sistem obrazovanja kroz stručno i dualno, te razvoj deficitarnih zanimanja. U fokusu edukacija biće finansije, marketing, menadžment, obrazovni trendovi, IT, turizam, organizaciona kultura, vještine komunikacija i prezentovanja.
Programom sajamskih aktivnosti, Komora u 2020. godini planira da intenzivira promociju crnogorske privrede na brojnim manifestacijama.
Osnovne aktivnosti prilikom organizovanje poslovnih foruma biće usmjerene ka smanjenju spoljnotgovinskog robnog deficita, odnosno ka regionu, kao tržištu koje daje najviše mogućnosti za podizanje nivoa robne razmjene, zatim zemljama EU, zainteresovanim državama Dalekog istoka i UA Emirata.
Aktivnosti u realizaciji projekta „Dobro iz Crne Gore" odnosiće se na resertifikaciju nosilaca, te stimulisanje daljeg povećanja broja nosilaca kolektivnog žiga.
Komora će realizovati internacionalne aktivnosti kao članica EUROCHAMBRES-a, Asocijacije balkanskih komora, Foruma komora Jadransko-jonske regije, Asocijacije mediteranskih komora, Foruma privrednih komora CEFTA regiona.
Komorski investicioni forum, kao tekovina Berlinskog procesa, će i u 2020. godini biti fokusiran na projekte regionalnog povezivanja, koji za cilj imaju unapređenje ekonomske saradnje. KIF ZB6 naredne godine počinje implementaciju projekta namijenjenog razvoju stručnog obrazovanja u partnerstvu sa Njemačkim Federalnim ministarstvom za ekonomsku saradnju i razvoj, te Razvojnom bankom te države KfW. Potpisivanje prvog ugovora sa KfW se očekuje 10. decembra ove godine.
Privredna komora će nastaviti da doprinosi uspješnim eurointegracijama Crne Gore, u kojima već ima prepoznatljivu ulogu.
Tokom 2020. godine radiće na realizaciji 14 odobrenih projekata, koji se kroz različite programe finansiraju iz sredstava Evropske unije i drugih donatora. Dobila je osam novih projekata i aplicirala je za još dva, o kojima će biti odlučeno do kraja godine.
Komora će i u narednom periodu pružati savjetodavne, informativne, obrazovne i usluge po osnovu javnih ovlašćenja. Centar za edukaciju u drumskom saobraćaju organizuje skraćene, pune i periodične obuke za vozače i lica odgovorna za prevoz u cilju dobijanja sertifikata za profesionalne vozače i menadžere u drumskom saobraćaju. Pored obuka Centar za edukaciju organizuje i polaganja stručnih ispita za sticanje sertifikata o stručnoj osposobljenosti vozača i lica odgovornih za prevoz. Centar za edukaciju planira održavanje skraćenih i periodičnih obuka i polaganja ispita u Podgorici, kao i u drugim većim gradovima u Crnoj Gori.
Komora će usklađivati međunarodne i međumjesne redove vožnje, izdavati TIR i ATA karnete, sertifikate i potvrde.
Nastaviće da sprovodi aktivnosti u cilju afirmacije i promocije arbitražnog rješavanja privrednih sporova pri ovoj poslovnoj asocijaciji. Pored Arbitražnog, u okviru Komore djeluje i Sud časti koji odlučuje o povredama dobrih poslovnih običaja učinjenih u obavljanju privrednih djelatnosti i prometa roba i usluga, kao i odredbi Statuta, drugih opštih akata Komore ili Kodeksa poslovne etike. Vansudsko rješavanje potrošačkih sporova u cilju zaključenja poravnanja ili donošenja odluke, shodno Zakonu o zaštiti potrošača, sprovodi Odbor koji pri Privrednoj komori djeluje kao funkcionalno nezavisan organ.
Komora će informisati javnost putem internet prezentacije i časopisa Glasnik, te nastupima njenih predstavnika u štampanim i elektronskim medijima. Planira se redizajniranje web portala i izrada aplikacije za mobilne uređaje, kao i izrada publikacija o poslovnom ambijentu i potencijalima za potrebe predstavljanja u zemlji i inostranstvu.
- Program rada je dokument koji je temelj aktivnosti Privredne komore na unapređenju ambijenta za poslovanje u Crnoj Gori - ocijenio je predsjednik Skupštine Vojo Banović.
Predsjednik Privredne komore VLASTIMIR GOLUBOVIć je istakao da je Program rada samo okvir aktivnosti koje će realizovati ova asocijacija, koje će biti mnogo obimnije, u skladu sa potrebama članica. On je predstavio najznačajnije aktivnosti koje je Komora realizovala u tekućoj godini, posebno istakavši zalaganje za donošenje i izmjenu regulative koja se odnosi na poslovni ambijent, borbu protiv sive ekonomije, smanjenje opterećenja za poslovanje preduzeća, promociju crnogorskih proizvoda na sajmovima, povezivanje naših i inostranih kompanija na poslovnim forumima, te edukacije koje organizuje ova asocijacija.
Govoreći o borbi protiv sive ekonomije, on je naglasio da su vrata Komore zatvorena za sve koji nelegalno posluju.
Privrednici su tokom diskusije o ovom aktu ukazali na izazove sa kojima se srijeću u poslovanju, a čijem rješavanju Komora može da doprinese kroz institucionalno partnerstvo sa donosiocima odluka.
Vojin Kovačević, Hemomont, kao biznis barijeru identifikuje sporost postupka konverzije prava korišćenja zemljišta u pravo svojine. Hemomont je već 10 godina u ovom postupku, što se nepovoljno odražava na njihovo poslovanje, trošenje resursa i vremena. Brinu što opstanak ove kompanije, koja zapošljava 200 radnika i 95 odsto proizvoda izvozi, zbog ovakvih barijera može biti doveden u pitanje.
Rajko Malović, JP za upravljanje morskim dobrom, saglasan da je riječ o velikom problemu koji je veoma izražen i na primorju. Brojni privrednici su ove godine stekli uslov da budu oslobođeni plaćanja lokalnih taksi bez obzira da li posluju na svom ili zemljištu Morskog dobra, ali im je postavljen uslov da dostave dokaz o svojini. Zbog pogrešnog upisa vraćen je veliki broj zahtjeva privrednika, pa je ovo pitanje kandidovano Vladi.
Predsjednik Golubović je ocijenio da postupak konverzije prava korišćenja zemljišta u pravo svojine treba da bude mnogo brži. Komora će u kratkom roku organizovati sastanak sa nadležnima, te kandidovati ovo pitanje na Savjetu za konkurentnost.
Olivera Doklesić, Vodovod Herceg Novi, smatra da bi uticaj Privredne komore trebalo iskoristiti da se strateškim dokumentom uredi poslovanje Bolnice Meljine, koja je značajan činilac razvoja kako te opštine, tako i zdravstvenog turizma države, i neophodna podrška velikim investicionim projektima na ovom području, kao što je Portonovi.
Ranko Nikolić, Institut za crnu metalurgiju, smatra da privrednici moraju blagovremeno da budu informisani kada će biti donijeti sistemski zakoni, da bi mogli da planiraju određene aktivnosti i obaveze u svojim preduzećima. Posebno je apostrofirao zakone o penzijsko invalidskom osiguranju i legalizaciji objekata, čije donošenje privreda očekuje u skorom roku.
Predsjednik Golubović je odgovorio da se očekuje donošenje ovih zakona, koji su u interesu prvrede i građana, u prvoj polovini 2020. godine.
Prema riječima Mila Gujića, Normal Company, nepostupanje organa uprave u propisanim rokovima, kompanije dovodi u nepovoljan položaj. Značajan napredak u ovoj oblasti mogao bi biti postignut uvođenjem elektronske uprave u sve segmente poslovanja. On je zatražio da se na okruglom stolu u organizaciji Privredne komore ovo pitanje razmotri sa predstavnicima državne i lokalne uprave.
Danilo Gvozdenović, potpredsjednik Komore, informisao je članove Skupštine da se raspisivanje četvrtog tendera za nabavku softvera koji će doprinijeti eUpravi očekuje do kraja godine. On je kazao da je podnijeto 55.000 zahtjeva za legalizaciju objekata, da ih je još dosta u najavi, pa se očekuje da će biti produžen rok za prijavljivanje.
Predsjednik Golubović je najavio da će Komora inicirati formiranje savjeta za digitalnu transformaciju kako bi se u ovoj oblasti došlo do adekvatnih rješenja koja će unaprijediti rad kako državnih organa tako i privrede.
Jovan Lekić, Nall International, smatra da je potrebno redefinisati komunikacionu strategiju Privredne komore kako bi zahtjevi privrednika bili dodatno prepoznati kod donosilaca odluka i u javnosti. On je naveo iskustvo Slovenije gdje, prema njegovim riječima, javna uprava jasno slijedi smjernice privrednika, što bi trebalo postići i u Crnoj Gori.
Predsjednik Komore je informisao Skupštinu o intenzivnim aktivnostima kako bi se izbjeglo opterećenje privrednika u vezi sa označavanjem proizvoda Brajevim pismom, kao i pregovorima sa Organizacijom za zaštitu reprografskih prava.
Branko Pejović, Zrnožit, ukazao je da označavanje proizvoda Brajevim pismom na ovaj način ne postoji nigdje u svijetu, te da je praksa da u prodavnicama budu angažovani asistenti koji bi pomagali slabovidim osobama pri kupovini.
UPRAVNI ODBOR
Sjednici Skupštine prethodilo je zasijedanje Upravnog odbora Privredne komore Crne Gore, prvo u novom sazivu. Usvojen je Poslovnik o radu i utvrđeni predlozi Programa rada, Finansijskog plana, te Odluke o visini, načinu i rokovima plaćanja članskog doprinosa za 2020. godinu.
Za predsjednika Arbitražnog suda pri Privrednoj komori Crne Gore izabran je VESKO BOžOVIć, a za potpredsjednika STANKO ZLOKOVIć. Upravni odbor je izabrao i članove Predsjedništva Arbitražnog suda, te usvojio dopunu liste njegovih arbitara. Izmijenjena je Odluka o izboru članova Odbora za nagrade Privredne komore. Utvrđen je Predlog odluke o izboru članova Nadzornog odbora.
Upravni odbor je donio odluku da Privredna komora i naredne godine stipendira 30 učenika srednjih stručnih škola, kao i dva studenta Rudarsko-geološkog fakulteta.
Sjednicu je vodio predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović, a u radu su, pored članova Upravnog odbora, učestvovali predsjednik Skupštine Komore Vojo Banović, potpredsjednici Ljiljana Filipović i Danilo Gvozdenović i generalni sekretar Pavle D. Radovanović
Predsjednik Odbora direktora IRF Zoran Vukčević istakao je, tokom diskusije, značajnu ulogu Komore u kreiranju povoljnog poslovnog ambijenta, te ukazao da njene glavne aktivnosti u 2020. treba da budu borba protiv sive ekonomije, povezivanje privrednih sektora u cilju bolje pozicioniranosti domaćih proizvoda na tržištu, te zalaganje za povoljnije uslove finansiranja privrede kod poslovnih banaka.
Dragan Kujović izvršni direktor CGES ukazao je na problem naplate potraživanja, te pozvao na dosljedniju primjenu zakona koji se odnosi na ovu oblast.
Slavoljub Popadić, izvršni direktor Rudnika uglja Pljevlja, istakao je da privrednici i država često drugačije tumače regulativu što može dovesti do šteta za realni sektor, te apelovao na Komoru da iznađe mehanizme kako bi se ovo pitanje riješilo.
Gordana Rajević, izvršna direktorica Instituta „Dr Simo Milošević", ocijenila je da su privrednici već u znatnoj mjeri opterećeni brojnim dažbinama, te da najnovija inicijativa Organizacije za zaštitu reprografskih prava predstavlja dodatni namet.
Žarko Burić, vlasnik Normal Company, predložio je da Privredna komora inicira ocjenu ustavnosti Zakona o autorskim pravima.
Milenko Radmilović, izvršni direktor Lovćen investa, predložio je da se članovi Upravnog odbora odreknu dnevnica u humanitarne svrhe, što je i usvojeno.
