„Iz dostupnih podataka, uočava se da je dominantan doprinos većoj profitabilnosti banaka povećanje neto prihoda od kamata, uz poređenje koje mora uključiti i faktor 'isključenja' iz sistema dvije banke koje su u stečaju i nijesu u statističkom poređenju“, rekao je Damjanović agenciji Mina-business.
On je naveo da je taj uvećani neto prihod od kamata posljedica izuzetno visokog kamatnog spreda, odnosno razlike između aktivne i pasivne kamatne stope, pri čemu su pasivne stope izuzetno niske, čak i u odnosu na visoke depozite koje preduzeća i građani drže u bankama.
"Faktori uvećanog profita su i kontrolisani administrativni troškovi banaka koji nijesu uvećavani, ali i smanjeni troškovi rezervisanja za kreditni rizik", objasnio je Damjanović.
Banke koje posluju na crnogorskom tržištu, njih 13, su za devet mjeseci ove godine ostvarile ukupan profit od 48,3 miliona eura. U plusu je bilo 11 banaka sa ukupnim profitom od 49,8 miliona, a dvije banke – Nova i Zapad, imale su minus od 1,17 miliona eura.
Damjanović smatra da bi rezultati bili bolji da nije bilo slabe supervizije Centralne banke (CBCG), a sistem stabilniji jer se ne smije zanemariti trend smanjenja depozita usljed stečaja dvije banke u ukupnom iznosu od čak 230 miliona eura.
„Taj ceh plaćaju Fond za zaštitu depozita i brojni klijenti ovih banaka koji su ostali bez svog mukotrpno zarađenog novca“, dodao je Damjanović.
Prema njegovim riječima, iako se agregatni porast kredita finansirao dominantno kroz uvećanje kapitala i pozajmice, postoje određeni rizici za narednu godinu o kojima bankarska industrija svakako razmišlja.
„Riječ je o novoj procjeni aktive banaka, što uslovljava potrebu jačanja kapitala, kao i strožiji zahtjevi analize kreditnog rizika ili odobravanja gotovinskih kredita“, precizirao je Damjanović.
On je kazao da bi, uz rast profita u bankarskom sektoru, bilo poželjno i da privredni sektor prati taj trend.
„To implicira da bi bankarski sektor morao da bude više u funkciji podsticaja investicija, ne samo u građevinarstvu ili turizmu, već i u prerađivački sektor, energetiku i poljoprivredu, uz povoljnije uslove koji se tiču kako još nižih kamata na kredite, tako i viših kamata na depozite, barem onog dijela privrede koji stabilno posluje, u jednom generalno, ne previše stabilnom političkom i ekonomskom ambijentu“, zaključio je Damjanović.
