“Ukoliko potrošač duguje određeni iznos duže od dvije godine, a trgovac za to ne pokrene postupak naplate, utuženja, bilo koji sudski, vansudski arbitražni postupak da taj dug naplati, onda u tom slučaju ulazimo u zastaru. Onda je od potrošača potpuno očekivano da smatra da taj dug treba otpisati kao zastarjelo potraživanje. Ali, ako trgovac pokrene neku aktivnost, podnese zahtjev za razrješavanje u vansudskom postupku, arbitražu, prekida se zastara i onda se ne može govoriti o otpisu duga”, rekao je Rabrenović.
U Elektroprivredi (EPCG) i Crnogorskom Telekomu za Vikend novine tvrde da redovno sprovode utuženja.
Kada je riječ o dugovanjima za struju, ona prema podacima EPCG, za kategoriju domaćinstva, iznose skoro 115 miliona eura, dok potrošači iz kategorije ostala potrošnjadugujublizu 50 miliona eura. U EPCG ukazuju i da su pokrenuli utuženja protiv svih kupaca koj a imaj u dugovanj a starij a od dvije godine.
“Pokrenuli smo u skladu sa zakonom postupak utuženj a, kako bismo zaštitili potraživanja od zastare i tako zaštili i interese kompanije. EPCG cijeni redovnost i za redovne platiše obezbjeđuje popust na obračunatu vrijednost aktivne energije. Ukupan broj redovnih platiša u kategoriji domaćinstva je 204.279, dok u kategoriji ostala potrošnja imamo 19.119 redovnih potrošača”, kazali su u EPCG.
I u Crnogorskom Telekomu, koji ima oko pola mliona korisnika, ističu da redovno sprovode utuženja, te da do potpunog isključenja korisnika i utuženja dolazi samo ukoliko su iscrpljeni svi prethodni koraci upozoravanja korisnika da plati dug.
“Crnogorski Telekom vodi računa o blagovremenom utuženju, shodno odredbama Zakona o obligacionim odnosima, te Zakonu o izvršenju i obezbjeđenju, pa najstarija nenaplaćena faktura nije starija od dvije godine. Najveći broj korisnika redovno izmiruje obaveze nastale po osnovu korišćenja naših usluga, i u najvećem broju slučajeva korisnici imaju mogućnost da duguju dvije fakture prije sprovođenja drugih mjera. Rok za izmirenje računa je 15 dana, a koraci informisanja o dugu počinju nakon toga i traju osam mjeseci”, rekli su u Crnogorskom Telekomu i dodali da korisnike koji obaveze ne izmiruju redovno upozoravaju putem SMS automata, preko direktnih poziva i onemogućavanjem odlaznih poziva.
Vodovod i kanalizacija Podgorica, koji ima 86.348 potrošača, po osnovu utrošene vode potražuje više od 6,53 miliona eura. Od toga, kako su kazali našem listu, građani duguju 4,8 miliona, a pravna lica 1,7 miliona eura. Oni dodaju i da oko 25 do 30 odsto potrošača nema dugovanja za utrošenu vodu.
“Prema pravnim licima koja imaju tri, kao i prema fizičkim licima koja imaju više uzastopno neizmirenih računa za vodu, Vodovod i kanalizacija preduzima mjere prinudne naplate privremenim uskraćivanjem isporuke vode ili podnošenjem predloga za izvršenje, odnosno sprovodi mjere i radnje definisane zakonskim aktima, u cilju sprečavanja zastare duga za utrošenu vodu. Poštujući pozitivne propise koji regulišu oblast naplate potraživanja, blagovremeno pokrećemo postupke prinudne naplate i na taj način prekidamo zastaru potraživanja koja postoje kod fizičkih i pravnih lica”, saopštili su u Vodovodu i kanalizaciji koje je, pokrećući postupak prinudne naplate, prekinulo zastaru potraživanja u iznosu od 3,5 miliona eura.
Rabrenović je objasnio da se izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača, o kojima su poslanici nedavno završili raspravu, ne definiše procedura za podnošenje zahtjeva za otpis dugovanja. To je, kako je ukazao Rabrenović, predviđeno Zakonom o obligacionim odnosima. Prema tom zakonu, trgovac prekida zastaru “podizanjem tužbe i svakom drugom radnjom preduzetom protiv dužnika pred sudom ili drugim nadležnim organom, u cilju utvrđivanja, obezbjeđenja ili ostvarenja potraživanja.
“Smatra se da nije bilo prekida ako povjeriočeva tužba ili zahtjev bude odbačen ili odbijen, ili ako određena ili preduzeta mjera izvršenja ili obezbjeđenja bude poništena”, precizirano je Zakonom o obligacionim odnosima.
Rabrenović ukazuje da je cilj izmjena i dopuna Zakona o zaštiti potrošača da građani budu bolje upućeni u svoja dugovanja, te da na računu, osim iznosa, budu navedena i potrošačeva dugovanja za prethodne mjesece, isporučena količina vode, struje ili druge usluge, kao i kamate.
“Može se desiti i da potrošač duguje više od dvije godine, a u međuvremenu je trgovac pokrenuo neki postupak, tako da njegov dug ne zastarijeva. Ukoliko trgovac vrši potraživanja za koja je utvrđeno da su zastarjela ili se radi o iznosu računa koji je osporen ili računu koji je osporio potrošač, a trgovac i dalje insistira na naplati, onda je riječ o nepoštenoj poslovnoj praksi, što je jedan od najvećih prekršaja u oblasti trgovine, posebno u oblasti zaštite potrošača”, istakao je Rabrenović.
On dodaje da ukoliko u tim slučajevima trgovac uslovljava potrošača, ulazi u sferu nepoštene poslovne prakse za koju kazna može iznositi 20.000 eura. Generalni direktor u Ministarstvu ekonomije naglašava i da treba ispitati zašto trgovci nijesu naplaćivali potraživanja stara dvije i više godina.
“Da li se tu radi o nedovoljno profesionalnom menadžmentu trgovaca, propuštanju određenih radnji u njihovim službama. Postavlja se pitanje da li taj trgovac opravdava ulogu javnog preduzeća. Ako trgovac dozvoli da ne naplati potraživanje dvije godine i u tom periodu ne pokrene postupak njegove naplate, znači da ne radi dovoljno dobro svoj posao. Zamislite kakva je to apsurdna situacija kada trgovac ne naplati potraživanja koja su stara deset godina i ne pokrene nijedan postupak kako bi ih naplatio. Jasno je da se mora platiti ono što se potroši, ali ako trgovac ne pokrene nijednu aktivnost da bi potrošač to platio, onda je suvišno komentarisati takav stav. Treba provjeriti zašto trgovac nije izvršio naplatu za dvije godine, nego je prešao u period zastare”, kazao je Rabrenović.
Zakon, kako je naglasio, nije napravljen da štiti nefer potrošače među kojima su i oni koji se nelegalno priključuju na distributivnu mrežu.
“Zakon se odnosi i štiti samo one potrošače prema kojima trgovac ne poštuje zakon, a nikako ne treba da se shvati da će ovim zakonom biti oproštena bilo koja radnja, poput nedozvoljenog priključivanja na električnu mrežu i slično”, zaključio je Rabrenović.
