„To pitanje više je u sferi dobrih demokratskih praksi. Potreba stabilnog izbornog zakonodavstva zahtijevala bi da u godini izbora ipak ne bude nikakve promjene u izbornim zakonima, već da postoje jasna pravila. Međutim, gledano s formalno-pravne strane, i da određena zakonodavna rješenja istrpe izmjene i u toku izborne godine, to ne bi moglo biti napadnuto iz, na primjer, pozicije ustavnosti pred Ustavnim sudom, jer pravno pravilo – odnosno zabrana – u tom smislu ne postoji“, pojasnio je Sekulović za Portal Analitika.
Podsjetimo, pridruženi član Odbora za reformu izbornog zakonodavstva, Dragan Koprivica (CDT), predložio je da se rad Odbora, koji ističe 15. novembra, produži do 31. decembra, dok je Genci Nimanbegu (Forca) saopštio da bi optimalan rok trebalo da bude do proljećnjeg zasjedanja parlamenta.
Iz vladajućeg DPS-a poručili su da izborni zakoni moraju biti usvojeni do kraja godine.
