Beriša je agenciji MINA rekao da Zakon o izboru odbornika i poslanika, i nakon 17 i dopuna koje je imao od usvajanja, nije prepoznao romsku zajednicu kao političku i spustio cenzus za romske političke partije sa 0,7 na 0,35 odsto.
“Kakvu je povlasticu inače dao političkim partijama hrvatskog naroda koji, prema zvaničnom popisu u Crnoj Gori, ima demografski kapacitet identičan romskom”, dodao je on.
Prema riječima Beriše, projekti i aktivnosti u političkoj socijalizaciji Roma svedeni su uglavnom na inicijativu uvođenja nižeg cenzusa za romske političke partije, a koji bi služio da jednom Romu garantuje parlamentarni mandat.
Kako je kazao, takav odnos izraz je krajnje površnosti pojednih nevladinih organizacija (NVO) sa jedne, i jalovih ambicija pojedinih romskih aktivista sa druge strane.
“U oba slučaja, identitetski, socijalni i politički problemi romske zajednice ostaju daleko od javnosti, a bez odgovora na njih ostaje daleko i mogućnost političkog zrijevanja romske zajednice”, naveo je Beriša.
On je kazao da romski narod u Crnoj Gori uglavnom dijeli probleme većine građana – nezaposlenost, siromaštvo, nedostupnost obrazovanja, zdravstvene zaštite, socijalnog osiguranja, nepoštovanje radnih prava i slično.
Problemi romskog naroda su, smatra Beriša, dodatno opterećeni socijalnom, rasnom i klasnom segregacijom, zbog čega je neophodno da Romi iniciraju njihovo rješavanje u samoorganizovanom zajedništvu sa ostalim građanima sa kojima dijele te probleme.
“Zakon o izboru odbornika i poslanika sa novim izmjenama i dopunama je u skupštinskoj proceduri i definitivno je da, prije svega, predstavnici Odbora za reformu izbornog zakonodavstva nijesu imali sluha da bilo šta učine po pitanju političke reprezentacije Roma u crnogorskom parlamentu”, kazao je Beriša.
On je rekao da je Romska organizacija mladih ranije pokušavala da ukaže na bitnost učešća romske zajednice u parlamentu ali, kako je naveo, nijesu primjetili da za to postoji politička volja.
“Ne smatram da u ovoj fazi može išta da se uradi po tom pitanju, jer ne postoji politička volja da Romi imaju svog političkog predstavnika koji će najbolje da zastupa interese romske zajednice”, kazao je Beriša.
On smatra da treba osnažiti romsku zajednicu da se još više izbori za svoja prava, između ostalog i da budu politički predstavljeni na pravi način.
“Prethodnih godina, kroz različite obuke, radionice, seminare i omladinske kampove, okupili smo jednu novu mladu generaciju obrazovanih Roma i Romkinja koji polako uzimaju ‘upravljač’ u svoje ruke. U ovom procesu osnaživanja od značaja nam je podrška i međunarodnih organizacija, ali i svih političkih aktera koji su aktuelni na političkoj sceni”, naveo je Beriša.
Kako je kazao, odnedavno je grupa obrazovanih Roma i Egipćana iz Crne Gore, u kojoj dominiraju mlađi pripadnici te zajednice, pokrenula jednu inicijativu o kojoj će javnost biti upoznata ovih dana.
“Ostaje da vidimo da li će međuanrodne organizacije i ostali politički subjekti podržati po prvi put okupljenu mlađu obrazovanu generaciju Roma sa jednim ciljem, a to je da se i romski glas čuje i uvaži”, dodao je Beriša.
On je podsjetio da na posljednjim parlamentarnim izbornim listama nije bilo apsolutno nijednog predstavnika romske zajednice.
“Ukoliko pogledamo liste opštinskih odbora, primijetićemo da samo dvije partije imaju predstavnike Roma na svojim listama, i to Demokratska partija socijalista (DPS) na 56. i Socijaldemokrate na 62. mjestu”, kazao je Beriša.
Nažalost, kako je naveo, predstavnik Roma koji je na listi DPS-a jedina je osoba na listi koja nema ikakvih obrazovnih ili stručnih kvalifikacija.
“Da li je to namjerno, da bi se manipulacija vršila sa romskom zajednicom preko jedne osobe, ili možda slučajno, to oni najbolje znaju”, dodao je Beriša.
Sve, smatra on, jasno govori da se romska zajednica ne shvata ozbiljno, da se uključuje na izbornim listama samo na lokalnim izborima kako bi dosegli do romske zajednice lakše, ali nikako da se pruži prilika da predstavnici Roma djeluju i na nacionalnom nivou, „jer u ovom momentu sigurno ne mogu djelovati sa pozicije na kojoj su zakovani“.
Na pitanje postoji li realna mogućnost da Romi u Crnoj Gori formiraju svoju stranku, Beriša je kazao da je Romska zajednica sve više svijesna da je neophodno da se uključi u politički život društva.
“Sve su češći zahtjevi od članova romske zajednice prema nama kao obrazovanoj eliti romske populacije da pokrenemo formiranje partije”, dodao je Beriša.
On je kazao da će, ako zajednica nastavi sa tim zahtjevima, a trenutna vlast ne stvori uslove da se adekvatno omogući zastupljenost Roma u kreiranju, implementaciji i monitoringu politika za Rome, sigurno ćemo razmotriti takav zahtjev.
“Jer je, ponavljam, stvorena jedna nova generacija obrazovanih Roma koji imaju potencijal i kapacitete da zajedno sa romskom zajednicom radi na zaštiti i promociji ljudskih prava odnosno na rješavanju problema koje tište romsku zajednicu već decenijama”, dodao je Beriša.
Fotografije: Romanet.me
