Predsjednik Strukovne komore elektro inženjera (SKEI), Željko Maraš je, nakon završetka Trećih dana elektro inženjera „Od ideje do realizacije“, kazao da je ove godine predstavljeno 15 radova koji su se, kako je pojasnio, ticali projekata realizovanih u Crnoj Gori, ali i van nje.
„Prije svega, izuzetno smo zadovoljni odzivom učesnika. Svečanom otvaranju prisustvovalo je više od 300 učesnika, a tokom dva dana skupa predavanjima je prisustvovalo njih preko 500. Posebno nam je značajno prisustvo mladih predavača. Mladost je ta koja treba da nosi sve razvojne planove Crne Gore, pa i elektroinženjersku struku“, naveo je Maraš.
On je rekao da je ove godine skupu prisustvovao znatno veći broj broj predstavnika državnih institucija nego što je to bilo slučaj u prethodne dvije godine, što ukazuje, kako je ocijenio, na prepoznavanje značaja i doprinosa koji skup daje razvoju inženjerske struke u Crnoj Gori.
Maraš je pojasnio da su teme stručnih predavanja bile različite.
„Bili smo u prilici da čujemo predavanje o izgradnji mini hidroelektrana, što je tema koja već nekoliko godina izaziva dosta kontroverzi u javnosti. Smatrali smo da i elektro inženjeri, koji učestvuju u realizaciji i projektovanju ovih objekata, treba da kažu svoje mišljenje o suštini projektovanja i izgradnji mini hidroelektrana. Takođe smo se bavili obnovljivim izvorima energije, što je i bila jedna od glavnih tema ovogodišnjeg skupa“, kazao je Maraš.
On je saopštio da će Strukovna komora elektro inženjera, diskusije i zaključake sa stručnog skupa pretočiti u preporuke, koje će, kako je pojasnio, uputiti nadležnim državnim organima i institucijama.
Predstavnik kompanije „Crnogorski operator tržišta električne energije“, Dušan Vućić, koji je održao predavanje o uticaju malih solarnih elektrana na ulogu potrošača električne energije u sistemu, pojasnio je da bi građani osjetili brojne benefite izgradnjom takvog tipa elektrana.
„Ukoliko bi se građani odlučili da izgrade solarne elektrane na krovovima kuća za podmirivanje sopstvenih potreba za električnom energijom, imali bi brojne benefite kao korisnici. To bi se ogledalo kroz manje račune za utrošenu električnu energiju, djelimičnu energetsku samostalnost, energetsku efikasnost, čistiju energiju, kao i kroz povrat investicije kroz nekoliko godina, zavisno od toga na koji način i kome se prodaje energija i po kojoj cijeni. Takođe, cjelokupno društvo bi imalo dodatni benefit, kroz smanjenje emisija ugljen dioksida“, istakao je Vućić.
On je naveo da izgradnja solarnih elektrana može imati pozitivan uticaj i na cjelokupni elektroenergetski sistem u Crnoj Gori, što bi podrazumijevalo, kako je pojasnio, i poseban odnos takvih korisnika sa operatorom distributivnog sistema, kroz međusobnu razmjenu podataka.
„Za sada u Crnoj Gori imamo razvijenu jednu šemu, a to je razmjena na mjestu konekcije, koja je definisana Zakonom o energetici. Međutim, smatram da je potrebno dati podsticaje građanima i kompanijama, da grade solarne elektrane na krovovima kuća, zgrada i poslovnih objekata. To bi im donijelo brojne benefite, kroz izbor neke od šema razmjene, koje ćemo, nadam se, usvojiti od drugih razvijenijih evropskih država i prenijeti kod nas“, kazao je Vućić.
On je rekao da u Crnoj Gori postoji veliki potencijal za izgradnju solarnih elektrana, i ocijenio da je opšti ambijent za njihovu izgradnju dobar.
„Naravno, ambijent za izgradnju solarnih elektrana uvijek može biti bolji, što će rezultirati usvajanjem evropskih direktiva sa nekim povoljnijim podsticajnim šemama, u smislu da će cijena otkupa te energije koju snadbijevač za sada kupuje od kupca proizvođača, biti veća. To će motivisati građane da dalje ulažu ili će to biti podsticajne mjere Vlade, kao što su beskamatni krediti, zbog velikog potencijala sunca koji Crna Gora ima, a koji definitivno treba da iskoristi“, rekao je Vućić.
On je podsjetio da su u Crnoj Gori, za sada, izgrađene svega tri solarne elektrane.
„Dvije solarne elektrane imaju status povlašćenog proizvođača električne energije, shodno Vladinim odredbama, preporukama, a postoji i jedan proizvođač koji je i potrošač, koji je ostvario razmjenu na mjestu konekcije, definisanu Zakonom o energetici“, pojasnio je Vućić.
Predstavnica kompanije „Sistem-MNE”, Natalija Radonjić, u svom predavanju se bavila projektovanjem i izgradnjom male hidroelektrane ''Bistrica Majstorovina'' u Bijelom Polju, za koju je ova kompanija angažovana najprije kao projektant, a potom i kao izvođač.
„Glavni projekat nametnuo je jedan zahtjevan zadatak arhitektama, u smislu da zgradu ove male hidoelekrane riješe funkcionalno, sa aspekta energetike i mašinstva, a zatim i da je uklope u prostor na najbolji način, sa minimalnim uticajem na životnu sredinu“, rekla je Radonjić.
Izgradnji te male hidroelektrane prethodila je, kako je pojasnila, detaljna analiza i dobijanje ekološke i vodne saglasnosti, kao i saglasnosti o priključenju hidroelektrane na distributivnu mrežu, a zatim i dobijanje neophodne građevinske dozvole.
„Mala hidroelektrana projektovana je sa bočnim vodozahvatom sa taložnicom. To je bio iskorak u hidrograđevinskom smislu, jer je to bio prvi zahvat takve izvedbe u Crnoj Gori“, istakla je Radonjić.
Ona je kazala da izgradnja hidroelektrane neminovno ima uticaj na životnu sredinu.
„Međutim trudili smo se da taj uticaj bude minimalan, i da nakon završetka izgradnje samog objekta, koliko je to maksimalno bilo moguće, prirodni ambijent vratimo u prvobitno stanje. Ovo je obuhvatalo radove na pošumljavanju, sađenju trave i zelenila i uređenju korita rijeke. Lokalna zajednica dobila je asfaltirani put u dionici od 1.7 kilometara, asfaltirano je i dvorište škole u ovoj mjesnoj zajednici. Investitor je prilikom apliciranja za koncesiju za ovu malu hidroelektranu, bio dužan da mjesnoj zajednici ponudi višenamjenska rješenja, a nakon potpisivanja ugovora, da ta višenamjenska rješenja i realizuje“, pojasnila je Radonjić.
Ta višenamjenska rješenja, kako je navela, osim asfaltiranja lokalnog puta i dvorišta osnovne škole, odnosila su se na izgradnju rasvjete duž nekoliko ulica u mjesnoj zajednici Tomaševo, kao i elektrifikaciju 15 katuna koji pripaduju Opštini Bijelo Polje.
„Nakon kompletne realizacije projekta, ono što govori da smo dobro završili svoj posao i da smo poštovali zakonsku regulativu Crne Gore, jeste činjenica da se nizvodno od vodozahvata, na par stotina metara, nalazi ribnjak obližnjeg manastira, a da već dvije godine, koliko je hidroelektrana u pogonu, ovaj ribnjak odlično funkcioniše, kao i par ribnjaka nizvodno od hidroelektrane, a dovedena je i voda do par kuća u mjesnoj zajednici“, rekla je Radonjić.
Ona je navela da je jedan od važnih benefita izgradnje male hidroelektrane ''Bistrica Majstorovina'', omogućavanje radnog angažmana za lokalno stanovništvo, jer je osam stanovnika zaposleno u hidroelektrani.
„Hidroelektrana je ispunila sve ekološke i arhitektonske zahtjeve, što govori i činjenica da je ekipi njenih autora ove godine dodijeljena nagrada na prestižnom Trećem salonu arhitekture, koji se održao u Crnoj Gori“, istakla je Radonjić.
Ona je pojasnila da je projekat izgradnje ove male hidroelektrane dijelom finansirala Evropska banka za obnovu i razvoj, a da je obezbjeđivanju finansijske podrške, prethodio veliki broj revizija urađenih, kako od strane crnogorskih, tako i od strane međunarodnih eksperata.
