Podsticaj razvoja inovativnih rješenja, bilo da se radi o razvoju inovativnih proizvoda ili inovativnom pristupu poslovanju, predstavlja imperativ uspješnog poslovanja i opstanka na tržištu. Velike promjene koje donosi era digitalizacije, poslovna zajednica treba da razumije kao jedinstvenu šansu da se smanji tehnološki jaz sa razvijenim ekonomijama. Crna Gora je prva zemlja van Evropske unije koja je donijela Strategiju pametne specijalizacije i time napravila respektabilan iskorak u ovoj oblasti, a Privredna komora dala je vrijedan doprinos u njenom kreiranju. Digitalna transformacija je za privredu Regiona zadatak na koji mora jednako kvalitetno odgovoriti.
Digitalizacija i inovacije kao razvojna šansa bile su u fokusu učesnika finalnog panela Konferencije. Riječ je o MILANU SRZENTIĆU, državnom sekretaru Ministarstva ekonomije Crne Gore, MARKU ČADEŽU, predsjedniku Komiteta za digitalizaciju EUROCHAMBRES-a, VLADANU TABAŠU, direktoru i osnivaču, ČIKOM doo iz Podgorice, te IGORU ZORKU, osnivaču slovenačkog ZZI doo. VLADIMIR VULIĆ, osnivač nevladine organizacije digitalizuj.me, moderirao je panelom.
VLADAN TABAš, navodi da se često pogrešno poistovjećuju termini digitalizacija i digitalna transformacija.
- Digitalizacija je trenutni i konačan proces. Digitalna transformacija je promjena dosadašnjeg načina života koriščenjem digitalnih tehnologija. To je kompleksan, evolutivni proces. On sadrži više procesa digitalizacije i mnogo je složenija priča - rekao je Tabaš.
Panelisti su veliki dio diskusije posvetili poziciji zemalja regiona u ovoj oblasti u odnosu na Evropu, mjerenu DESI indeksom.
Prema riječima Tabaša, osim ovog treba uzeti u obzir i druge pokazatelje, kao što su indeks globalne konkurentnosti gdje je Crna Gora 71 od 140 zemalja svijeta, naglasivši da je ova pozicija prije 10 godina bila znatno bolja.
- Ne možemo biti zadovoljni i zato je potrebno pokrenuti sinergiju svih kako bismo krenuli naprijed. Da bismo to postigli veoma su bitni servisi elektronske uprave, koje još ne koristimo u dovoljnoj mjeri. Obrazovni sistem je neprilagođen, jer nema predmeta koji treba da uče djecu o budućnosti. On mora da prati dinamične promjene koje se dešavaju u tehnologiji. Cilj je da djecu naučimo da koriste tehnologiju, a ne da ih samo teorijski učimo o njoj. Moramo ozbiljno da radimo svi zajedno i tek tada možemo da se realno poredimo po svim indeksima. Moramo da imamo razumijevanja da je to proces - naveo je Tabaš.
Crnogorski IT sektor suočen je sa velikim deficitom kadrova.
- Crna Gora ima 705 IT preduzeća, sa 1880 zaposlenih što je 2,87 zaposlenih po preduzeću. Imamo fenomalnu strategiju razvoja koja nam daje vjetar u leđa ali bojim se da će taj vjetar da nas odbaci a ne da nas gurne naprijed - rekao je on.
Smatra da se na poslu digitalne transformacije moraju udružiti energije svih poslovnih asocijacija, obrazovnih institucija, Vlade, NVO sektora. Jedino sinergija ove koalicije može da rezultira pozitivnim efektima u ovoj značajnoj oblasti.
IGOR ZORKO smatra da se nalazimo u periodu razvoja koji je uporediv sa počecima industrijalizacije. Digitalna transformacija je nephodna kako bi koristili sve benifite koje savremena digitalna ekonomija nosi sa sobom, i kako bi bili ravnopravni igrači koristeći sve potencijale virtuelnog tržišta.
DESI indeks je jedan od okvira, i treba zajednički raditi na postizanju pojedinih njegovih kriterijuma u Regionu.
- McKenzijeva analiza kaža da ukoliko bi svako malo preduzeće preuzelo osnove digitalizacije, u Sloveniji bi porastao BDP 3,5 odsto - navodi Zorko.
Saglasan je da se u regionu mora uspostaviti digitalna koalicija države, privrede, naučne zajednice i obrazovnog sistema.
- Problem je ako domaća preduzeća ne dobijaju poslove od državne uprave. Kako onda da zadrže radnike? Kod nas je sav softver u državnoj upravi autorstvo slovenačkih firmi. Kod nas je 3500 firmi i 25000 programera. Moramo im obezbjedtii radna mjesta. Domaći IT sektor je veoma bitan za razvoj ekonomije - rekao je Zorko.
On se založio da fokus buduće digitalne koalicije bude zalaganje za standardizaciju regulative, e uprave i poslovanja preduzeća.
MILAN SRZENTIć je istakao da je u državnoj upravi, u dijelu digitalizacije i novih tehnologija, jako teško doći do novih kvalitetnih ljudi.
- Digitalna transformacija je višedimenzionalan proces koji se odnosi i na digitalnu transformaciju preduzetništva, uprave i kadrova. Evropska unija mjeri svoju digitalnu transformaciju kroz kompozitni DESI indeks od 37 parametara. Mi na Zapadnom Balkanu još nijesmo spremni da izmjerimo sve indikatore u sastavu DESI indeksa, ali možemo da definišemo 80 odsto njih. Kada se poredimo, loša vijest je da zaostajemo u digitalizaciji za zemljama EU, ali se taj jaz svake godine sve više smanjuje. Posebno kada je riječ o infrastrukturi mreža gdje smo po nekim parametrnma već prevazišli neke članice EU - rekao je Srzentić.
Smatra da zemlje regiona kroz saradnju mogu ojačati kapacitete za digitalnu transformaciju.
Naveo je da je Crna Gora usvojila Strategiju pametne specijalizacije, kao prva država van EU. Identifikovane su tri razvojne oblasti koje horizontalno povezuje ICT. Međutim nije samo ovaj sektor u fokusu donosilaca odluka. Naša država je izdvojila i 4,5 miliona eura za podsticanje startap preduzetništva, posebno za izgradnju kvalitetne infrastrukture za otpočinjanje biznisa.
- Znači, DESI da, ali ne samo DESI - zaključio je Srzentić.
Ocijenio je da se mora više raditi na popularizaciji elektronskih servisa, posebno onih koji zahtjevaju najčešći kontakt građana i uprave. Takođe, veoma je bitno da eServisi budu što većeg nivoa interakcije sa korisnicima.
MARKO ČADEž je izlaganje započeo konstatacijom da je cio Region već u EU, pošto je ekonomski vezan za nju.
Smatra da zahvaljujući IT kompanijama, region prvi put ima konkurentsku prednost u odnosu na zemlje EU.
- Koji god portal da koristite, bilo gdje u svijetu, ogromna je šansa da je njegov značajan dio urađen u regionu. Ne postoji bolji institut koji se bavi digitalnom transformacijom poljoprivrede i industrije od novosadskog Bio sense. Takođe, veoma smo jaki u blockchain tehnologiji i gejming industriji. Ne bi postojao MIcrosoft Cloud da firma Fame System iz Niša svojim rješenjima nije omogućila brzinu njegovog rada. Ryanair i Viber koriste rješenja osmišljena u Regionu. Prva elektronska vozačka dozvola je kreirana na Kosovu. Slovenija je prva krenula sa projektomu e-Račun još prije 18 godina. Mi danas u Srbiji krećemo sa cloud sistemom sertifikacionih potpisa. Uveli smo prvi instant pay sistem Privredne komore Srbije u saradnji sa Narodnom bankom. Možda smo potekli konzervativnog okruženja i shvatanja, ali brzo učimo i imamo prvi put konkurentsku prednost na svjetskom nivou - naveo je Čadež.
Komentari ()