To je zaključeno na konferenciji “Sinergija je ključ uspjeha regiona”.
Kako je kazao profesor Univerziteta Crne Gore Saša Popović, region Zapadnog Balkana obiluje značajnim prirodnim resursima koje mora zaštiti i koristiti na održivi način, kako bi se smanjila neizvjesnost u pogledu njegove buduće ekonomske, socijalne i političke sudbine.
“Stabilnost, efikasnost i energetska nezavisnost predstavljaju osnovne imeperative elektroenergetskih sistema zemalja Zapadnog Balkana. Iako parametri turističkog razvoja pokazuju rastuće trendove, zajednička turistička promocija regiona ogroman je potencijal njegovog budućeg rasta. Za to su potrebne kvalitetne zajedničke saobraćajne, sadržajne, promotivne i druge inicijative”, istakao je on.
Popović je dodao da, iako u regionu Zapadnog Balkana postoje vrijedne infrastrukturne inicijative, transportni troškovi su izuzetno veliki, a izgubljeno vrijeme na graničnim prelazima neopravdano dugo.
“Takođe, političko povjerenje koje međusobno grade zemlje Zapadnog Balkana potrebno je pretvoriti u realne ekonomske koristi na osnovu sinergetskih efekata u različitim oblastima ekonomskog i društevnog života. Dakle potrebno je djelovati: zajedno (u smislu obuhvata), integralno (u smislu sektorskih politika) i bez odlaganja (ne u smislu vremena koje je pred nama, već u smislu vremena kojeg smo propustili”, naveo je on.
Prema njegovim riječima, uložiti značajne napore i strateški planirati napuštanje konvencionalnih i povećanje učešća obnovljivih izvora energije, što se javlja kao nužan preduslov integracije Zapadnog Balkana, posebno imaući u vidu da je EU jedan od najranjivijih regiona svijeta po pitanju uvozne zavisnosti električene energije.
“Tržišni način snadbijevanja elektičnom energijom podrazumijeva interkonekciju proizvođača i potrošača električne energije na principima berzanskog poslovanja i na platformama na kojima se dnevno prilagođavaju tražnja i ponuda električne energije. Ovakav način poslovanja potencira profilaciju novih institucija, poslovnih praksi i eksperata. Zbog svega toga više nije cilj obrazovati više inženjera, ekonomista i menadžera, već stvoriti takve stručnjake koji u jednoj osobi objedinjavaju ova tri profila”, istakao je Popović.
Predložio je i da je potrebno uložiti veće napore na harmonizaciji, tj. integralnom upravljanju vodama, kako u nacionalnim okvirima, tako i u smislu međugraničnih inicijativa.
“Potrebna je infrastrukturna podrška EU i međunarodnih finansijskih institucija unapređenju uspostavljenim tokovima roba i usluga u regionu. Prokreativne demografske politike, snažnije uključivanje u Evropski prostor visokog obrazovanja i podsticaji novim znanjima i kompetencijama ka većem zapošljavanju u našem regionu važna su preporuka zemljama Zapadnog Balkana”, zaključio je Popović.
