On je pojasnio da nije navijač takvog scenarija, da želi Crnu Goru kao uspješnu priču ali da je to ono što je u ovom trenutku datost da bi unapređivali državu kao demokratsku priču.
Abazović je istakao i da se u Crnoj Gori probalo sve što se tiče unapređenje izbornog zakonodavstva i atmosfere na samom izbornom danu i 30 godina imamo istu priču i da otkad je izbora u Crnoj Gori svi nose neku dozu spornosti.
„Nije cilj da imamo izbore na kojima ćemo pobijediti DPS već izbore na kojima niko neće moći da ukrade glasove. Ko na takvim izborima pobijedi, neka mu je srećno“, poručio je Abazović.
Kazao je i da ukoliko nemamo mehanizme za sprovođenje i kontrolu zakona uzalud nam i najbolji svjetski modeli zakona na papiru.
„I sada je nezakonito da neko nekome daje pare u kovertu, da se mimo ustava bira vrhovni sudija, ali se to dešava u Crnoj Gori jer zakoni se ne sprovode u praksi. Meni je žao što Crna Gora u ovom trenutku ne može da iskorači. Ne postoji zrelost vlasti ali ni opozicije da se napravi neki značajan korak da rješavamo naše probleme i tu treba biti iskren“, poručio je Abazović.
On je kazao i da se URA zalaže za: otvorene liste, kriminalizaciju nezakonitog finansiranja političkih partija, smanjenje broja biračkih mjesta, štampanje glasačkih listića van Crne Gore uz jasno definisan i normiran izgled glasačkog listića, novi Zakon o biračkom spisku, novi Zakon o finansiranju političkih partija i izbornih kampanja, propisivanje jasnih kontrolnih mehanizama i normiranje obaveza i nadležnosti ASK, SDT i Uprave policije, medijski zakon sa posebnim akcentom na Javni servis, profesinaliaciju DIK-a i uvođenje opozicionog kontrolora u Ministarstvo finansija i lokalne sekretarijate za finansije.
Lider URE je poručio i da DPS mora da prizna stvari koje su uradili nezakonski, i tada može tpočeti dijalog a da prije toga dijalog ni u teoriji nije ostvariv.
Slavoljub Šćekić iz Centra za istraživačko novinarstvo je konstatovao da su tri godine od izbora 2016. godine potrošene što se tiče izbornog zakonodavstva i da je glavna stvar za slobodne izbore osloboditi ljude.
„Danas nijesu došli predstavnici sistema, tačnije institucija i to pokazuje dovoljno što se tiče njihovog interesovanja i volje za mijenjajnje stvari i makar otvaranje dijaloga po ovom pitanju. Posramljen sam u odnosu na nas normalnim odvijanjima stvari na skoro završenim izborima na Kosovu, vlast je izgubila izbore, priznala poraz i rekla idemo u opoziciju“, kazao je Šćekić.
Boris Marić, izvršni direktor CEGAS-a poručio je da je veliki problem devastacija institucija i da taj problem nije od juče.
On je kazao i da se treba vratiti na snagu Zakon o lokalnim izborima a onda preko toga zakona postepeno uvesti otvorene liste na državnom nivou.
„Ne pravi se sistem da bi se pobijedio DPS već da bi se igrala utakmica u kojoj su uslovi fer. Mi imamo politiku borbe za mandate i takvo društvo je unaprijed osuđeno na propast. Opozicija se danas bori za mandate unutar opozicionog biračkog tijela i takva ekipa ne može da smijeni vlast, pa i da su zakoni najbolji“, kazao je Marić.
Zoran Miljanić, generalni sekretat CIVIS-a je poručio da svake izbore prate neregularnosti i kriminalne radnje ali da institucije o tome sve vrijeme ćute.
