Srednje satne koncentracije sumpor(IV)-oksida na mjenim mjestima za sistematsko praćenje kvaliteta vazduha na mjernim mjestima moraju biti značajno manje od maksimalne granične vrijednosti za zaštitu zdravlja (granična vrijednost iznosi 350 µg·m3 i ne smije biti prekoračena više od 24 puta tokom kalendarske godine), dok je srednja dnevna koncentracija sumpor(IV)-oksida uspostavljena za zaštitu zdravlja (granična vrijednost iznosi 125 µg·m3), i ne smije biti prekoračena više od tri puta tokom kalendarske godine, dok prag obavještavanja građana iznosi 500mg/m3 ali moraju takve izuzetno visoke satne koncentracije biti zabilježene tri sata da bi nadležna Agencija obavjestila javnost Pljevalja i sve državne institucije.
Sumpor(IV)-oksid izaziva iritaciju pri udisanju, a vrlo visoke koncentracije mogu izazvati probleme sa disanjem. Astmatičari i hronični plućni bolesnici mogu biti izuzetno osjetljivi na negativne uticaje jako visokih koncentracija koje u ekstremnim slučajevima mogu izazvati astmatične napade.
Sumpor(IV)-oksid direktno utiče na vegetaciju. U zavisnosti od količine sumpor(IV)-oksida koju biljke apsorbuju svojim nadzemnim djelovima u određenom vremenu, mogu se desiti različite biohemijske i fiziološke promjene na biljnom tkivu uključujući razgrađivanje hlorofila, smanjenje fotosinteze, povećanje respiracije i promjene u metabolizmu proteina.
Niže, prizemne biljne vrste naročito su zbog svoje strukture osjetljive na sumpor(IV)-oksid.
Više od 67% emisija sumpor(IV)-oksida u Crnoj Gori potiče od sagorijevanja fosilnih goriva–uglja i mazuta u sektoru energetike.
Drugi najznačajniji izvor je sagorijevanje u neindustrijskim ložištima, kao i sektor željezničkog, pomorskog, avio saobraćaja i upotrebe neputne mehanizacije (građevinske i rudarske mašine), koji ukupnim emisijama doprinose sa po 10%.
Ostatak otpada na emisije iz sektora sagorijevanja u industrijskim ložištima.
