Prvog radnog dana razgovarano je na teme: „Zelena ekonomija i održivi razvoj", „Energetika na Balkanu - stanje i budućnost", „Turizam kao zajednički proizvod regiona" i „Globalni izazovi vodnog stresa u 21. vijeku".
Zelena ekonomija i održivi razvoj
Zelena ekonomija nije trend već strateška orjentacija, budući da ekološka očuvanost čini bitnu odrednicu ekonomskog identiteta i međunarodnog imidža savremene države. Region ima izuzetan potencijal za ozelenjavanje nacionalnih ekonomija, čineći ih tako prihvatljivim savremenim svjetskim trendovima. Na marginama Konferencije Privredna komora je potpisala Pismo namjera o kreiranju Crnogorske mape puta ka cirkularnoj ekonomiji
O zelenoj ekonomiji i održivom razvoju govoriili su potpredsjednik Vlade Crne Gore Milutin Simović, državni sekretar u Ministarstvu životne sredine i prostornog planiranja Slovenije Marko Maver, utemeljiteljka i izvršna direktorka Cirkularne promjene Ljubljana-Brisel-Beč-Kjoto Ladeja Godina Košir i stalna predstavnica UNDP u Crnoj Gori Daniela Gasparikova. Moderator je bila prof. dr Mira Vukčević sa Univerziteta Crne Gore.
Potpredsjednik Vlade Milutin Simović smatra da su saradnja, sinergija ali i zeleni rast te održivi razvoj presudni faktori razvoja Crne Gore i Regiona.
„Dobro je kada imamo zelene dane i konferencije, ali je mnogo važnije da ne bude sve retorika, već da dogovoreno zaživi u praksi i postane dio ekonomskih politika svake države, putokaz regionalne saradnje i zaživi u svakom privredniku i instituciji. Ta poruka postaje dio našeg načina života i razmšljanja i time dajemo zajednički odgovor na globalni izazov u ostvarivanju agende 2030 EU“; rekao je Simović.
Crna Gora je uspostavila institucionalni okvir za sprovođenje politike održivog razvoja i institucije za realizaciju svih ciljeva.
„U julu ove godine smo, na globalnom nivou, već potrošili resurse koji su bili opredijeljeni za cijelu godinu. Mnogo brže trošimo resurse nego što ih obnavljamo. Na tu činjenicu moramo da damo zajednički odgovor. U Crnoj Gori, koja ima ograničene resurse, to pitanje je još značajniji“, naveo je on.
Pojasnio je da je od ukupne površine Crne Gore 13 odsto zaštićeno a 5,7 zauzimaju nacionalni parkovi. Ako se tome dodaju međunarondni sistemi zaštite jasno je da je zaštićeno preko 20 odsto.
„Crna Gora će biti održiva i vječna ukoliko bude zelena. Suština je uspostaviti balans između ekonomskog ekološko i socijalnog pristupa. Dati odgovor na pitanje kako obrađivati dragulj, a ne oštetiti ga. Održivi razvoj treba da garantuje blagostanje, smanjenje socijanih nejednakosti i održivo upravljanje, odnosno brigu o životnoj sredini. Sve to zvuči izazovno ali sam siguran da će Konferencija doprineti rješenju za tu jednačinu sa više nepoznatih“, kazao je Simović.
Crna Gora i UNDP su dogovorili projekat upravljanja viškovima hrane i njenog otpada.
„U taj projekat krećemo sa UNDP, Privrednom komorom i cijelom privredom i očekujemo njegove rezultate. Crna Gora želi da definiše mapu puta cirkularne ekonomije“, kazao je Simović.
Na ovom poslu predstoji podizanje svijesti građana o značaju cirkularne ekonomije, jačanje sistema obrazovanja, poreske reforme.
„Zašto ne bismo podigli poreske stope svima koji ostavljaju ožiljke na prirodnoj sredini, a podržali preduzetnike koji razvijaju zeleno poslovanje“, zapitao se Simović.
Državni sekretar u Ministarstvu životne sredine i prostornog planiranja Slovenije Marko Maver poručio da se mora smanjiti ekološki otisak koji ostavljamo.
„Neophodan je sistemski pristup ovom izazovu i Slovenija je tome pristupila uključivanjem svi sektora u cirkularnu ekonomiju“, naveo je Maver.
Slovenija teži da smanji korišćenje plastičnih boca i kesa.
„Možete napisati najbolje politike ali bez sprovođenja i uključivanja svih subjekata u to one će ostati mrtvo slovo na papiru“, rekao je on.
Naglasio je da je Slovenija sebi zadala cilj da do 2050. bude neutralna po pitanju emisije ugljen diosksida.
Daniela Gaspšarikova, UNDP, istakla je da je Agenda 2030 sa 17 ciljeva najambicioznija do sada kreirana.
„Cilj ove agende je da do 2030. godine iskorijeni siromaštvo i da to ostvarimo bez narušavanja ograničenih resursa“, navela je Gasparikova.
Prema njenim riječima, nije dovoljno samo zalaganje za reciklažu, već je potrebno smanjiti otpad koji proizvodimo.
„Cirkularna ekonomija može tranformisati način generisanja rasta i podstaći inovacije. Tome se posvetilo 180 država svijeta. Moramo da sa ulaganja milijardi u ostvarenje ovog cilja pređemo na bilione i većina tog novca treba da dođe iz privatnog sektora“, kazala je ona.
Gasparikova je saopštila da nije dovoljno da se ovaj vid transformacije dogodi u pojedinačnim državama, već na području cijelog zajedničkog tržišta. Crna Gora mora intenzivirati saradnju sa svim državama Zapadnog Balkana na ovom pitanju.
Ladeja Godina Košir je pozvala na konkretne poteze koji će uslijediti nakon razgovora i iskazane političke volje za transformacijom u pravcu cirkularne ekonomije.
„Potrebno je da dogovorimo konkretnu akciju, a da bi ona urodila plodom potrebno je da prepoznamo lični interes u cirkularnoj ekonomiji. Ona mora postati srž biznisa“, kazala je Godina Košir.
Prema njenim riječima, ključno je održati i nadgraditi resurse koje već imamo.
„Za Region je ključno da zaštiti svoje veoma vrijedne resurse. Imate sve, nemojte to prokockati, već napravite uspješnu priču, jer Zapadni Balkan, u ovoj oblasti, može postati značajan faktor u Evropi“, rekla je ona.
Učesnici su na kraju panela poručili: „Djelujmo zajedno, integralno i bez odlaganja. Ne čekajmo na druge. Investirajte više u istraživanje i inovacije. Upravljanje resursima je ključno i mora postati dio poslovnog modela".
