„Ekonomski rast je na Zapadnom Balkanu usporio uprkos većoj javnoj potrošnji i rastućim fiskalnim deficitima. Spoljni disbalansi su počeli da rastu zbog sporijeg rasta izvoza uslovljenog rastućim trgovinskim tenzijama“, jedna je od glavnih poruka u izvještaju za Zapadni Balkan, naveo je vođa projektnog tima Svjetske banke, Mark Tobias Šifbauer.
"Nakon uspješne emisije obveznica, očekuje se da će javni dug dostići najviši nivo u 2019., nakon čega počinje da opada. Završetak radova na autoputu će usloviti usporavanje rasta BDP-a", dodao je.
On je naveo da će sporija stopa rasta u regionu i Evropi usloviti usporavanje rasta BDP-a u našoj zemlji. Prema prognozi Svjetske banke stopa rasta BDP-a Crne Gore u 2021. godini iznosiće 2,7 procenata, što je gotovo dva puta manje od one iz prošle godine kada je iznosila 4,9 procenata.
U izvještaju se navodi i da se trgovinski ratovi izmedju Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Kine, kao i neizvjesni trgovinski odnosi između SAD-a i Evropske Unije mogu negativno odraziti na situaciju u našoj zemlji.
"Crna Gora mora da održava oprezan pristup prema javnoj potrošnji, uzimajući u obzir fiskalni prostor i rastuće globalne neizvjesnosti", istakao je jedan od članova tima Svjetske banke, Milan Lakićević.
Dodaje da se polako privodi kraju ciklus javnih investicija predvođen autoputem što uslovljava slabiji doprinos investicija ekonomskom rastu.
"Kako se bude završavala ta velika investicija to će uslovljavati sporije stope rasta", kazao je.
Takođe, on navodi da se sporije stope rasta u EU, koja je glavni trgovinski partner Crne Gore i zemalja Zapadnog Balkana, mogu negativno odraziti na stanje u regionu.
"Kada govorimo o deficitu tekućeg računa veliki doprinos daju usluge od turizma, a preko 50 odsto turista u prvih šest mjeseci ove godine dolazi upravo iz EU. Tako da bi se sve negativne posljedice na rast u Uniji odrazile i na rast u Crnoj Gori", istakao je.
U izvještaju je navedeno da je Crna Gora emitovala obveznice koristeći veoma povoljnu situaciju na međunarodnim finansijskim tržištima međutim, kako je istaknuto, nepredvidivost politika na globalnom nivou uslovljava da su finansijska tržišta dosta nestabilna i da je teško predvidjeti kuda će se kretati.
"Da bi se na neki način izborila protiv ovih rizika iz spoljnog okruženja, kojima je Crna Gora veoma izložena zbog visokog deficita tekućeg računa i visokog javnog duga, jedan način je da se nastavi sa fiskalnom konsolidacijom. Crna Gora mora da nastavi put smanjivanja javnog duga kao procenta BDP-a. Tako da buduće politike koje bi mogle uticati na rast javnog duga moraju biti pažljivo razmotrene", naglasio je Lakićević.
On je istakao da se povećava efikasnost javne potrošnje, prije svega u administraciji, zdravstvu i infrastrukturi, čime se, kako kaže, stvara širi prostor za investicije.
"Treba nastavit sa razvojem privatnog sektora jačanjem predvidljivosti zakona i opšte regulative. Prije svega to se odnosi na parafiskalitete koji su identifikovani kao problem od strane privatnog sektora. Sve to ide objedinjeno sa jačanjem institucija koje štite vladavinu prava i konkurenciju, kako niko ne bi uživao pogodnosti posebnog tretmana", zaključio je.
