U napadu za koji su odgovornost preuzeli jemenski Huti, više projektila lansiranih sa bespilotnih dronova pogodilo je 16. septembra naftna postrojenja saudijske kompanije Saudi Aramko. Projektili su izazvali požar koji je brzo odnio gotovo polovinu proizvodnje nafte u toj zemlji (pet odsto globalne dnevne proizvodnje) i izazvao strah za sigurnost svjetskih zaliha „crnoga zlata“.
Posljedice napada brzo su se osjetile na berzama, gdje je došlo do najbržeg rasta cijene nafte još od Zalivskog rata 1991. godine. Saudijci su u kratkom vremenskom roku uspjeli da prebrode nedaće i vrate proizvodnju na nivo prije napada.
Ipak, kratak period neizvjesnosti nastao prekidom snabdijevanja u najvećem izvozniku nafte u svijetu, primorao je mnoge zemlje da preispitaju svoju politiku kada su obavezne rezerve nafte u pitanju.
Rezerve nafte u Crnoj Gori
Licencu za skladištenje naftnih derivata, koju izdaje Regulatorna agencija za energetiku, posjeduje gotovo 30 kompanija u Crnoj Gori. Kompletnu listu kompanija sa važećim licencama možete pogledati OVDJE.
Iz Ministarstva ekonomije navode da Crna Gora ima obavezu uvođenja strateških rezervi naftnih derivata, kao dio pristupnih pregovora prema EU, kojima je, kako ističu, osnovna uloga sigurnost snabdijevanja građana i privrede naftnim derivatima u vanrednim slučajevima.
„Do uvođenja strateških rezervi naftnih derivata u Crnoj Gori, kao dijela naftnih rezervi EU, na godišnjem nivou donosi se Plan interventnih nabavki kojim se definišu potrebna sredstva za nabavku osnovnih sredstava, pa i naftnih derivata“, kazali su iz Ministarstva.
Oni su istakli da s privrednim subjektima – kojima je osnovna djelatnost distribucija i maloprodaja naftnih derivata – i ostalim ministarstvima, prate dešavanja koja mogu uticati na poremećaj u sigurnosti snabdijevanja naftnim derivataima.
„Nastavićemo da pratimo situaciju i u narednom periodu, a za sada nas raduju informacije da se tržište stabilizovalo, te se nadamo da će to uticati i na stabilizaciju maloprodajnih cijena“, navode oni
Gorivo poskupilo nakon napada
Dešavanja u Saudijskoj Arabiji imala su uticaj i na cijene goriva u našoj državi. Nakon posljednje korekcije od 1. oktobra, litar eurosupera i eurodizela skuplji su pet centi, dok je litar lož ulja poskupio četiri centa.
Narednih desetak dana litar eurosupera 98 koštaće 1,38 eura, litar eurosupera 95 1,34 eura, eurodizela 1,26 eura, a litar lož ulja koštaće 1,23 eura.
„Prema odredbama Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 14. oktobra, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 15. oktobra”, zaključuju iz Ministarstva ekonomije.
