Dobijanje statusa pravnog lica, na čemu su radili od marta, znači, kako je objasnila naša sagovornica, da će regionalni projekat moći da se prijavi na poziv programa Horizont 2020 namijenjen razvoju evropskih istraživačkih infrastruktura, koji je otvoren do novembra, a ima fond od tri miliona eura.
DIZAJN FAZA
Ovaj institut, koji je prije nešto više od dvije godine bio tek ideja, a čiju realizaciju predvodi naša ministarka nauke, biće izgrađen u jednoj od država Jugoistočne Evrope, a procijenjeno je da će okupiti oko 1.000 istraživača, regionalnih i međunarodnih. Prijedlog inicijative za uspostavljanje Instituta, čija je krovna misija „nauka za mir“, dao je nekadašnji direktor Evropske organizacije za nuklearna istraživanja (CERN) Hervig Šoper.
Srž Instituta je hadronska kancer terapija koja predstavlja najsavremeniju metodu liječenja kancera. U Institutu će 50 odsto vremena biti posvećeno liječenju pacijenata ovom metodom, a 50 odsto će biti posvećeno istraživanju kancera pomoću novih vrsta težih čestica, što ga čini jedinstvenim u svijetu.
Sada je ovaj regionalni projekat pred početak takozvane Faze studije dizajna, za koju Ministarstvo nauke u srijedu 18. septembra organizuje i „kickoff“ događaj, koji će otvoriti premijer Duško Marković. Na nedavno održanom Samitu Berlinskog procesa u Poznanju u Poljskoj Marković je bio jedan od šest premijera potpisnika Memoranduma o saradnji, kojim je Institut dobio političku podršku najvišeg nivoa.
Osvrćući se na period za nama, ministarka je podsjetila da je uz podršku međunarodnih eksperata, i to na volonterskoj bazi, završena prva faza Instituta– koncept projekta (dokument koji ima oko 100 strana).
- Zahvaljujući prvoj finansijskoj podršci Evropske komisije od milion eura, počeli smo drugu fazu projekta „Studija dizajna“, koja podrazumijeva izradu detaljne tehničke specifikacije projekta koji mora da bude tehnološki napredniji u odnosu na ovakvih 12 postojećih projekata u svijetu i koja će trajati najmanje tri godine– kazala je Damjanović.
Novac, pak, kako je naglasila, ne bi bio dovoljan da projekat nije dobio podršku prestižnih međunarodnih institucija.
- Dva renomirana međunarodna istraživačka centra, CERN u Ženevi i FAIR-GSI u Darmštatu pružili su značajnu podršku u implementaciji faze Studije dizajna i razvoju nove generacije medicinskih akceleratora– istakla je Damjanović.
Govoreći o prijavi na poziv Evropske komisije kroz program Horizont 2020, za sredstva od tri miliona eura, naša sagovornica je rekla da je uspostavljen konzorcijum jakih evropskih institucija koji će, kako se nadaju, prijavu dovesti do dobre pozicije na konkursu.
- S obzirom na izuzetno važnu temu Međunarodnog instituta, ali i činjenice da ima podršku najjačih institucija CERN, FAIR-GSI, HIT, CNAO, MedAustron, PSI, vjerujemo da ćemo biti uspješni – poručila je Damjanović.
POLITIČKA PODRŠKA
Govoreći o regionalnoj podršci projektu, te udruživanju u njegovom uspostavljanja, ministarka je ocijenila da region definitivno pokazuje snažan impuls.
- Ovaj projekat nam pruža jedinstvenu šansu da se sredstvima naučne diplomatije borimo za ostvarenje cilja koji bi za cijeli region značio bitannaučni i tehnološki iskorak –naglasila je Damjanović.
Naša sagovornica je i ranije za naše novine kazala da Crna Gora ima šansu da bude odabrana kao država lokacija za Međunarodni institut, ali da je neophodna podrška cijelog sistema kako bi u izuzetno konkurentnom konkursu pokazali naše prednosti.
Država lokacija za Međunarodni institut treba, kako je precizirala, da bude odabrana do kraja iduće godine.
- Na posljednjem sastanku Upravnog odbora održanog u Sarajevu 27. juna zemljama je saopšteno da budu spremne da počnu pripremu za kandidaturu. Neophodne uslove za lokaciju i jasne preporuke u ovom kontekstu će definisati radna grupa koja će uskoro biti oformljena, a u kojoj će biti inostrani eksperti, kako bi procedura bila nepristrasna – najavila je Damjanović, koja je i predsjedavajuća Upravnog odbora.
Zadatak ove radne grupe, kako je precizirala, biće da do polovine 2020. godine pripremi izvještaj koji će biti dostavljen svim zemljama.
- Ekspertska komisija će razmatrati kandidature i dati preporuke. Međutim, izbor lokacije će biti politička odluka. Nadamo se da ćemo do kraja 2020. godine imati jasno definisanu lokaciju – kazala je Damjanović.
Drugi važan izazov za iduću godinu, kako je naša sagovornica dodala, je lansiranje Međunarodnog instituta na Evropsku stratešku mapu puta istraživačkih infrastruktura („ESFRI Roadmap“).
- Ova mapa na evropskom nivou je poput naše Jedinstvene liste infrastrukturnih projekata na nacionalnom nivou. Rok za apliciranje za „ESFRI Roadmap“ je maj 2020. Ako se nađemo na ovoj važnoj evropskoj mapi, osiguraćemo bar 75 odsto od ukupne investicije od 200 miliona eura. Naravno, svakodnevno imamo niz obaveza. U pitanju je vrlo striktan strateški pristup, vrijedan rad, ali i stručnost – istakla je Damjanović.
(Opširnije u Pobjedi)
