Kako je Pobjedi saopšteno iz Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske, ta je susjedna zemlja 2015. godine usvojila Strateški plan razvoja ljudskih resursa u zdravstvu kao operativni dokument kojim je definisan niz mjera, među ostalima i Prijedlog mjera za zadržavanje doktora medicine i drugih zdravstvenih kadrova u saradnji sa lokalnom zajednicom.
Planom se predviđa kontinuirano praćenje i istraživanje potreba ljudskih resursa u regijama/županijama temeljeno na demografskim kretanjima i epidemiološkim podacima.
To je, kako se ističe, podrazumijevalo i pripremu dugoročnog plana potrebnih kadrova na nacionalnom nivou i plan potreba pojedine lokalne zajednice, kao i niz mjera i stvaranje uslova za ostanak, odnosno zadržavanje medicinskog kadra.
„Ministarstvo će u saradnji sa medicinskim fakultetima povećati upisne kvote i proširiti nastavne aktivnosti (baze) na šire područje Hrvatske. Osiguraće se bolji uslovi rada i uspostaviti sistemsko nagrađivanje prema radu, odnosno uslovima rada u ruralnim krajevima (plate u zavisnosti od izvršenja, edukacije, napredovanja...). Predviđeno je da lokalna uprava i samouprava stipendijama stimuliše upis na medicinske fakultete te ih motiviše da se vrate i zadrže u regiji. Takođe, lokalna uprava i samouprava treba da osiguraju stanove i kvalitetno životno okruženje za porodični život (vrtići, posao za suprugu/supruga, dodatne aktivnosti za djecu) za doktore medicine, ali i za druge profesije u zdravstvu koje nedostaju“, navodi se u odgovorima Ministarstva zdravstva RH Pobjedi.
NOVI IZAZOV
Odlazak ljekara i medicinskog kadra postaće regionalni problem bez obzira na brzinu ulaska u EU.
Iz Hrvatske je od 2013. godine kada je ušla u EU do proljeća ove godine otišlo 680 ljekara. Sa ovim problemom, dok nijesu donijeli ekonomske mjere, suočavale su se i Rumunija i Bugarska prije, ali i nakon ulaska u EU. Iz Rumunije je iz državnog zdravstva u neki drugi sektor otišlo oko 14 hiljada ljekara i 50 hiljada medicinskih sestara, a Bugarsku svake godine napusti oko hiljadu medicinskih sestara i 450 ljekara.
Novi izazov je najava Njemačke da će od 1. decembra liberalizovati uslove za prijem ljekara. Prosta matematika govori da su bolji uslovi i dobre plate dovoljan razlog da bijeli mantili svoj težak hljeb pokušaju zaraditi negdje gdje se rad više vrednuje, odnosno standard je jači a deficit ljekara izražen.
Pitanje je kako će se sa time nositi zemlje poput naše, ako i u regionu, čak i članice EU, poput Hrvatske, imaju izražen problem i već godinama razrađuju strategiju o načinima kako da pariraju uslovima koje nude mnogo moćnije zemlje Zapadne Evrope.
SUOČAVANJE
Generalna direktorica Direktorata za kontrolu kvaliteta zdravstvene zaštite i unapređenje ljudskih resursa u zdravstvu Vesna Miranović kazala je Pobjedi da je rješenje koje bi predviđalo da se studenti medicine nakon završenih studija ugovorom obavežu da će narednih šest godina biti u obavezi da rade u zdravstvenom sistemu Crne Gore, kao vid rješenja potencijalnog deficita medicinskog kadra, isključivo još na nivou ideje, odnosno u fazi njegovog testiranja.
Odgovarajući na reakcije na njenu izjavu da slijedi izmjena politike, odnosno da će biti ponuđeni komercijalni uslovi za studiranje medicine ,,kako ne bismo izgubili vrijeme i novac na one studente koji ne žele da rade u Crnoj Gori“, Miranović je pojasnila da je takva tvrdnja iznijeta kao jedno od mogućih rješenja, ali da je o samoj realizaciji preuranjeno govoriti.
„Od ideje do realizacije je dug put. Mi smo sada u fazi testiranja ideje. Svakako da ćemo u postupku realizacije ove ideje kontaktirati najprije Ministarstvo prosvjete, Univerzitet CG, Medicinski fakultet, Ljekarsku komoru, strukovna udruženja, sindikate... Da vidimo da li ta ideja ima smisla. Ukoliko dođemo do zaključka da ona nije dobra, naravno da nećemo ići u realizaciju“, kazala je Miranović.
Opširnije u Pobjedi.
