Direktor Doma zdravlja Podgorica Nebojša Kavarić istakao je za Dan da svako treće dijete rođeno 2016. godine nije vakcinisano, dok je za mališane starije godinu i dvije obuhvat 85 i 90,3 odsto.
“Da bi sva djeca bila zaštićena trebalo bi da bude vakcinisano više od 95 odsto dječje populacije. MMR se daje nakon navršene prve godine života i pred upis u osnovnu školu. Zbog toga pedijatri Doma zdravlja Podgorica svakodnevno odgovaraju na pitanja roditelja i otklanjaju strah, nedoumice i neznanje, naglašavajući im da je vakcinacija najbolji i najefikasniji vid zaštite zdravlja”, rekao je on.
Kako kaže, pedijatri, kao i ostali ljekari i zdravstveni radnici, vakcinišući svoju djecu i unučad daju pozitivan primjer roditeljima da treba vakcinisati dijete.
“U pedijatrijskoj službi Doma zdravlja od janura 2019. godine do danas je dato oko 3400 doza MMR vakcina. Organizacijom redovnih i vanrednih vakcinacija broj roditelja koji dovodi djecu na vakcinaciju jeste u porastu. Analize urađene početkom februara govore da je 94 odsto djece rođene 2013. godine primilo MMR, kao i 90,3 procenta djece rođene 2014. godine, 85 djece rođene 2015. godine, dok je 69 odsto djece rođene 2016. godine vakcinisano. Za 18 mjeseci smo kod godišta 2016. povećali procenat vakcinisanih sa 16 odsto na 69 procenta. Nastavićemo sa intenzivnom kampanjom, tako da očekujemo dalji rast procenta vakcinisane djece, u cilju povećanja obuhvata vakcinacije i poboljšanja kolektivnog imuniteta, kako u Podgorici, tako i u Crnoj Gori”, ističe Kavarić.
Direktorica NVO „Naše sunce” Milka Šćepanović kaže za Dan da veliki broj roditelja zahtijeva da vakcinacija ne bude obavezna i da treba djecu detaljno pregledati kako ne bi došlo do komplikacija.“Prvo ću početi od toga da u 18 evropskih zemalja vakcinacija nije obavezna i po uzoru na njih, imamo pravo da se borimo da tako bude i u našoj zemlji, uz sve dužno poštovanje onih koji ne dijele mišljenje sa roditeljima koji žele detaljne informacije o nekom lijeku vakcini. Svi bi trebalo da znaju da mališan ne smije da ima ni kijavicu, čak ni stomačne tegobe kako vakcina ne bi izazvala bolest. U Crnoj Gori, djeca prije vakcinacije ne prolaze temeljnu zdravstvenu provjeru”, naglašava ona.
Isto tako, dodaje, kao neko ko je zagovornik toga da roditelji moraju imati jasnu sliku pred očima, te da imaju pravo da znaju svaki detalj vezan za ono što njihovo dijete treba da dobije ona ističe da ne postoje jasni naučni dokazi da postoji bilo kakva veza između vakcinisanja i nekih teških stanja koja se dovode u vezu sa njima, ali isto tako nema ni dokaza da je vakcina potpuno bezbjedna, o bilo kojoj da se radi.
“Različite države štite interese i pojedinca i društvene zajednice na različite načine, o tome može da se vodi polemika, ali ja bih prije svega voljela da kazna nikada nikome ne bude motiv da vakciniše svoje dijete, jer postoje valjani razlozi koje treba razumjeti i prihvatiti kao ono najbolje što nauka i naučna medicina mogu da nam ponude. Male boginje su izrazito zarazno oboljenje, jer jedna zaražena osoba može da zarazi 15 zdravih, to je jasno. Rizik od širenja najveći je u vrtićima. Međutim, treba biti svjestan i činjenice da je porast djece sa stanjem autizma u porastu, a da statistiku i razlog takvog stanja ne znamo. Međutim, ako samo želimo kao roditelji više informacija, ne znači da smo aktivisti protiv vakcinacije, naravno, ne želimo da se bilo kakva epidemija dogodi Crnoj Gori”, poručuje Šćepanović.
