Naime, Zakonom o osiguranju propisano je da godišnju naknadu za vršenje nadzora ne plaćaju društva za posredovanje ili zastupanje u osiguranju, preduzetnici-zastupnici u osiguranju, niti banke koje su dobile saglasnost za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju.
Uzimajući u obzir da navedena lica ne plaćaju godišnju naknadu, iako se nad istima sprovodi kontinuirani postupak nadzora, predloženo je uvođenje posebne naknade koja treba da se plaća od strane navedenih lica, u situacijama kada se tim licima u postupku nadzora izrekne mjera nadzora zbog utvrđenih nepravilnosti i nezakonitosti u poslovanju.
„Ova odredba trebalo bi da ima kako kazneni tako i preventivni efekat u daljem poslovanju tih subjekata nadzora.
Prilikom predlaganja navedenog Agencija je uzela u obzir i njihovu ulogu i značaj na tržištu osiguranja, kao i odgovornost tih subjekata koje proizilaze iz Zakona o osiguranju.
„Pri procjeni visine procenta, Agencija za nadzor osiguranja je uzela u obzir visinu prihoda koje ostvare navedena lica po osnovu pruženih usluga zastupanja u osiguranju ili posredovanja u osiguranju, pa je predložen iznos posebne naknade koji ne može biti veći od 0,8% iznosa prihoda“, navodi se u Nacrtu zakona.
Javna rasprava o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju traje do 5. septembra.
P.Z.
