Posljednjih godina crnogorsku ekonomiju karakteriše dinamičan razvoj. Ostvarili smo stope rasta znatno preko četiti odsto, a očekivanja su, kaže Golubović, da ćemo i u ovoj godini imata značajan rast. Ne brine ga, to što su međunarodne finansijske instiucije za tekuću godinu prognozorale nam rast ispod tri osto.
„Argumenti da će stope rasta izuzetno biti veće od ovih procijenjenih su nastavak intezivnih investicionih aktivnosti u Crnoj Gori. Nezahvalno je procjenjivati stopu rasta ali sam siguran da će ona u Crnoj Gori na prosječnom nivou biti iznad četiri odsto što će nas opet svrstati u zemlje sa vrlo visokom stopom ekonomskog rasta“, kazao je.
Šta su najveće prednosti, a šta nedostaci crnogorske privrede?
Golubović navodi da mala i otvorena ekonomija ima i prednosti i nedostatke. Prednosti su, kako kaže, što se u slučaju nekih kriznih situacija lakše prilagođava na tržištima, ali dodaje i da je zbog njene veličine i otvorenosti negativno što jake ekonomije mogu imati uticaj nepovoljan na razvoj naše ekonomije.
„Treba podići konkurentnost naše privrede. Na našu nekonkurentnost dominantno utiče visok nivo sive ekonomije i nelojalna konkurencija. Međutim, i tu se vide pomaci i već u ovoj godini imamo rezultate, Vlada je napravila komisiju za borbu protiv sive ekonomije i u njoj participiraju predstavnici privredne komore i mi zajedno moramo voditi adekvatnu borbu protiv sive ekonomije“, istakao je.
Podsjeća da spoljno trgovinska razmjena iz godine u godinu raste. Više izvozimo, ali i uvozimo. Statistika pokazuje da smo u prošloj godini izvezli robu vrijednu 400 miliona eura, a uvezli u vrijednosti od oko dvije i po milijarede.
„Svi ovi veliki infrastruktruni projektikoji se rade, svi projekti koji se rade u sektorima turizma, građevinarstva, prerađivačke industrije normalno da zahtijevaju povećani uvoz roba i vjerujte toliko ne brine. Saglasan sam da nije lijepo da nam je pokrivenost uvoza izvozom svega 16 procenata medjutim mi smo dominantno profilisani kao turistička destinacija i sektor turizma i sektor usluga ostvaruje suficite. Tako da mi imamo suficit u sektoru turizma 800-900 miliona na godišnjem nivou, imamo rast direktnih stranih investicija. U prošloj godin bruto SDI su dostigle nivo od 850 miliona“, naglasio je.
Predsjednik PKCG je kazao da iako poslovni ambijent u Crnoj Gori ocijenjuju kao povoljan, privrednici su saglasni da može biti i bolji. Napominje da Vlada trenutno priprema izmjene zakona o PDV-u koji, između ostalog, predviđa izjednačavanje stope PDV-a u svim hotelima bez obzira na kategoriju. Zahtjev privrednika je, kaže Golubović, i smanjenje stope PDV na odredjene prehrambene proizvode.
„Nijesu samo naši zahtjevi vezani za porez na dodatu vrijednost. Mi smo inicirali zahtjev i kada je u pitanju izmjenu zakon o porezu na dobit. Takođe, naš zahtjev za smanjenje opterećenja rada su konstantno na stolu donosioca odluka“, istakao je.
Zadovoljan je Golubović i rezultatima Privredne komore od kako je na čelu te institucije. Mnogo je izazova, ali i problema. U narednom periodu će im biti, kaže, jedan od ključnih zadataka regionalni razvoj privrede.
