POBJEDA: Već godinu predlažete set zakona koje parlament ne želi da uvrsti u dnevni red, a koji bi uticali na poboljšanje standarda i rasterećenje privrede. Iz vlasti tvrde da za njih još nije vrijeme, ili da su populističke. Kako to komentarišete?
KONJEVIĆ: SDP će nastaviti da ih predlaže, jer imaju utemeljenje u politikama regionalnih vlada i pozitivno bi uticali na standard.
Hrvatska je smanjila PDV na električnu energiju i ugostiteljstvo sa 25 na 13 odsto, povećala dva puta minimalnu zaradu na 400 eura, smanjila opterećenje na zarade i stvorila mogućnost da se tamošnja prosječna zarada od 800 eura sada poveća za 120 eura. Slične mjere sproveli su Poljaci, Rumuni, Mađari, Česi, gdje zarade u posljednje tri godine rastu u prosjeku od 10 do 20 odsto. SDP-ov prijedlog je bio povećanje minimalne zarade na 250 eura, smanjenje PDV na isporuku električne energije na 7 odsto, ukidanje kriznog poreza, smanjenje opterećenja na rad sa 67 na 57 odsto, čime bi se stvorili uslovi za povećanje zarada. SDP uporno govori da je PDV za hotele sa pet zvjezdica od 7 odsto, a za ostale ugostitelje 21 odsto primjer diskriminacije. Pogledajte vlasnike tih hotela i biće vam jasno zašto takve odluke.
Ono što rade druge vlade u regionu kako bi povećale zarade i standard građana, kod nas vlast karakteriše kao „populizam“.
POBJEDA: Zašto se rast BDPa nije odrazio na zarade i da li bi se bez rizika mogle povećati, računajući i minimalac?
KONJEVIĆ: Cilj svake uspješene vladine politike trebalo bi da bude povećanje zarada, odnosno rast standarda. U Rumuniji je prosječna zarada 620 eura i u posljednje tri godine je porasla tri odsto, u Mađarskoj 2016 - 2018. 12 odsto, a ove godine deset, u Češkoj za tri godine osam, u Poljskoj 20, a u Hrvatskoj deset odsto. Jedino kod nas raste BDP, a zarade padaju, jer je realna plata lani pala za 2,3 odsto u odnosu na 2017. Čemu rast BDP ako ga građani ne osjećaju kroz zaradu? Pri tome, Vlada je najnovijim programom reformi predvidjela da u naredne dvije godine nema povećanja zarada. Vlada bi smanjenjem opterećenja sa 67 na 57 odsto morala da „snagom države“ zavede veći red i smanji sivu ekonomiju, proširi poresku bazu i u srednjem roku nadomjesti „izgubljene“ prihode, ali bi korist bila višestruka, jer bi se dio novca vratio kroz povećanje lične potrošnje. Upravo je hrvatski ministar finansija isticao slične argumente za posljednju poresku reformu. Kod nas vlast to zove „populizam“ samo zato što prijedlog dolazi od predstavnika opozicione partije.
Opširnije u Pobjedi.
