Populacije se sporo mijenjaju, ljudi žive duže i mnoge bogate zemlje još uvijek privlače veliki broj migranata. Uprkos činjenici što skoro polovina zemalja širom svijeta ima stopu rađanja ispod nivoa potrebnog za zamjenu sadašnjih generacija, većina tih društava i dalje se širi.
Čak i s decenijama politike jednog djeteta i male migracije, kinesko stanovništvo i dalje uspijeva da raste, ali očekuje se da će se taj trend zaustaviti 2026. godine. No, Mađarska, Italija, Portugal, Japan, Ukrajina i još 17 drugih zemalja svjedoče kako se njihova populacija drastično smanjuje, prema podacima iz 2017. godine.
U Evropi najvišu stopu fertiliteta ima Francuska s 1,92 djece po ženi, a slijede Švedska (1,85), Irska (1,81), Velika Britanija (1,79) i Danska (1,74). Na dnu liste su Portugal (1,31), Poljska (1,32), Kipar (1,32), Španija (1,33) i Grčka (1,33). BiH se nalazi u donjem dijelu tabele s 1,4 djeteta po ženi koliko ima i Hrvatska, dok Srbija nešto bolje stoji s 1,5.
Međutim, problem nastaje onda kada se uzmu u razmatranje podaci koji nisu vezani samo za stopu fertiliteta, već i za prirast stanovništva koji je u slučaju BiH, ali i niza drugih zemalja, negativan. Portal Axios je napravio upravo takvu analizu koristeći podatke Svjetske banke, tj. napravio je poređenje obje varijable i poređao države od najjače do najslabije po demografskim kretanjima.
BiH bilježi pad stanovništva od 0,3 posto, dok Srbija lošije stoji s 0,5 posto. Susjedna Hrvatska ima drugi najveći pad stanovništva na svijetu s 1,2 posto, a jedina ispred nje je Litvanija s nevjerovatnih 1,4 posto. Treća je Letonija, a zatim slijede Bugarska i Rumunija.
