Međutim, kampanja za ove izbore je bila koncentrisana na unutrašnje političke probleme, tako da i rezultate izbora treba gledati u tom svjetlu: to u prvom redu znači da se partija ekstremne desnice, Nacionalno okupljanje, dokazala kao najjača partija u Francuskoj sa 23,3 odsto glasova, što je bila i njihova ambicija na ovim izborima. Druga po redu je lista predsjednika Makrona sa 22,4 odsto, zbog čega se i smatra kao gubitnik u odnosu na Marin Le Pen, objasnila je Mugoša u izjavi za Pobjedu.
Prema njenom mišljenju, ovo znači da se podjela između „progresista i nacionalista“ kako je predstavlja Makron, ili „mondijalista versus nacionalista“ kako to definiše Marin Le Pen, učvrstila i francusku političku scenu učinila bipolarnom.
- Osim Zelenih koji su izašli kao treća partija po jačini sa 13,5 odsto glasova, ostale političke partije su izgubile na snazi ili potpuno razbijene, dodaje Mugoša. Najveći gubitnik je klasična desničarska partija Republikan ci koja je skupila 8,5 odsto glasova, najniži rezultat koji su ikada zabilježili na izborima, navodi ona. - Nepokorna Francuska, partija ekstremne ljevice Žan Lik Melanšona i Socijalistička partija su dobile jedva nešto više od šest odsto glasova. I dok neki traže da Makron prizna poraz i ode sa političke scene, i dok sam Makron izjavljuje da nije zadovoljan rezultatima izbora, ali da mu to daje snagu da nastavi sa svojim programom, broj poslaničkih mjesta koje su ove partije uspjele da obezbijede zahvaljujući razultatima glasanja uvodi ih na evropsku scenu gdje su savezništva i političke igre mnogo kompleksnije, a time i rezultati izbora u Francuskoj iznijansiraniji, objašnjava sagovornica Pobjede.
- Ostaje činjenica da je na unutrašnjem planu Francuska doživjela jaki zaokret na desno i da brana ekstremnoj desnici, kako je predsjednik Makron nazvao svoj politički angažman, nije izdržala - zaključila je Mugoša.
