Psiholozi upozoravaju da je za roditelja najvažnije da ima na umu da je kroz sve faze razvoja djetetu najvažniji sagovornik, te ako s njim ne budu razgovarali o ovoj temi, malo je vjerovatno da će to učiniti bilo ko drugi. Veoma je bitno da se adolescent o seksualnosti ne informiše samo kod vršnjaka ili na internetu, jer pravi odgovori nijesu na tim adresama već u porodici.
IDENTITET
Psihijatrica Maida Burdžović smatra da sami ulazak u pubertet predstavlja početnu tačku kada dijete treba da dobije informacije koje će mu koristiti da formira svoj identitet. Ističe da će se način na koji ono nauči kako da kontroliše nagonske porive i da upravlja njima ogledati u njegovom ličnom zadovoljstvu i prosperitetu.
- Naime, nagonski život čovjeka predstavlja jednu od najvećih nepoznanica u našem društvu, te samim tim kada govorimo o njemu srijećemo se sa mnoštvom predrasuda. Da bi svaki čovjek izrastao u zrelu, adaptabilnu ličnost potrebno je da proces razvoja ličnosti bude u potpunosti zadovoljen. Uloga najprije roditelja i djetetovog najužeg okruženja, a kasnije društava u cjelini je da dijete pripremi za život. Način na koje ono nauči kako da kontroliše nagonske porive i da upravlja njima ogledaće se u njegovom ličnom zadovoljstvu i prosperitetu.
Nagon za saomoodržanjem i produženjem vrste (seksualni nagon), kao i takozvani gregarni nagon (nagon za društvenim povezivanjem), spadaju u nagone svojstvene ljudskom rodu. Ako me pitate koje je to vrijeme kada dijete treba učiti i informisati o seksualnim odnosima i seksualnom životu uopšte, onda vam moram reći da dijete mora da bude spremno. Kako to prepoznati, poznavanjem svog djeteta, prvenstveno ćemo mu dati slobodu da nas može pitati i razgovarati o svim temama, pa i ovoj - kaže Burdžović.
Ističe da pretjerana dostupnost različitih informacija, vrlo često i netačnih, pravi dodatan problem, te pažnja roditelja mora da bude usmjerena na selektivnost i tačnost informisanosti.
- Predlažem da priča o seksualnom životu treba da bude usklađena sa fiziološkim razvojem djeteta, te sami ulazak u pubertet predstavlja početnu tačku kada dijete treba da dobije informacije koje će mu koristiti da formira svoj identitet - kaže Burdžović.
UPUSTVA
Sa djevojčicama je po pravilu lakše povesti razgovor na ovu temu jer povod za to može biti menstruacija. Međutim, roditelji su više zbunjeni i nelagodno se osjećaju kada sa svojim sinom treba da popričaju o ovoj temi, pa otuda ne treba da čudi što djevojčice više znaju o svom tijelu i seksualnom nagonu u odnosu na dječake, kako pokazuju istraživanja. Roditelji seksualna iskustva, po pravilu, treba da definišu postupno. Treba da im objasne da se fizička privlačnost prvo ispoljava osmijehom, zatim poljupcem, a tek potom dolaze razne vrste dodirivanja i polni odnos. Mora im se naglasiti da ne „protrčavaju“ kroz prve faze i da mogu da se zaustave kada god to požele.
Roditelji treba da znaju da su svim tinejdžerima potrebna određena uputstva. Kćerka, primjera radi, treba da zna da momka treba da gleda ravno u oči ako hoće da kaže ne, i da ovu riječ treba da izgovori odlučno. Treba joj skrenuti pažnju da ne smije da ćuti ili gleda u stranu ako joj nešto ne prija, jer bi to moglo da bude pogrešno protumačeno.
S druge strane, sina treba upozoriti da je za sve potreban pristanak djevojke, jer u protivnom ona može da ga optuži za silovanje ili seksualno zlostavljanje. Međutim, stručnjaci upozoravaju da roditelji ne treba samo da govore već i da znaju da slušaju. To je zato što svaka generacija ima drugačiji sistem vrijednosti i pristup seksu. To bi trebalo da znaju i na osnovu sopstvenog iskustva kada su bili u tinejdžerskim godinama i razgovarali sa svojim roditeljima. Kroz priču im treba objasniti i kakve sve opasnosti vrebaju od oralnog seksa, jer je on u današnjoj kulturi prihvaćen kao uobičajeno i konvencionalno iskustvo.
Budući da su tinejdžeri svjesni postojanja side i svuda slušaju da treba da koriste kondom, oralni seks doživljavaju kao nešto bezbjedno, iako ne mora da bude tako. Zato obavezno treba naglasiti da se HIV i polne bolesti prenose preko svih tjelesnih tečnosti, pa i onih koje se luče u usnoj duplji.
Navođenje tipičnih razloga za stupanje u seksualne odnose takođe je vrlo važno. Tu treba pomenuti ljubav, pritisak partnera i vršnjaka, gubljenje kočnica prilikom uzimanja alkohola ili neke droge. Navođenjem ovakvih razloga treba iskoristiti priliku i istaći da seks ima emocionalne posljedice, zbog čega i treba birati trenutak za takav čin. Jeste riječ o fizičkoj potrebi, ali je ona povezana sa emocijama.
Treba istaći da seks spada u najljepše doživljaje i da se zahvaljujući njemu stvaraju duboke veze među ljudima, ali da seks vezu može da učini i ranjivom. Odnosno, da nešto što je počelo kao neobavezna zabava, nekome može „srce da slomi“. Međutim, za razgovore o ovako delikatnim detaljima, roditelji treba da se dogovore. To znači da očevi sinovima treba da objasne što je primjereno, a što ne. S druge strane, samo majke mogu da demistifikuju djevojčice, pa taj dio priče treba da bude rezervisan za njih.
Burdžović objašnjava da je ovo posebno interesantna tema u crnogorskom društvu.
- Kada je riječ o crnogorskom društvu uopšte, svjedoci smo da su krajnosti ono što nas karakteriše, tako da imamo porodice u kojima su i dalje ,,djecu donijele rode“, a i one druge u kojima se česte promjene seksualnih partnera pohvalno komentarišu. Naći balans i mjeru u svemu, kako bi imali zdrave i stabilne potomke, bio bi zadatak roditelja i društva u cjelini - kaže Burdžović.
SAVJETI NA INTERNETU
Iako većina roditelja očekuje da će im se djeca prva obratiti i pitati za savjet, to se gotovo nikada ne dešava. Istraživanja pokazuju da su već od petnaeste godine seksualno aktivna i da će prije savjet potražiti na internetu ili kod drugarice nego pitati majku ili oca.
NVO Udruženje Roditelji prošle godine je uradilo istraživanje na uzorku od 200 ispitanika između 16 i 30 godina i tvrde da podaci i nijesu ohrabrujući. Prvo seksualno iskustvo između 11. i 15. godine imalo je 4,3 odsto ispitanika. Kada im je postavljeno pitanje za razlog stupanja u seksualne odnose, najviše njih je reklo da je to uradilo iz ljubavi, zatim iz strasti, a 2,1 odsto je to uradilo na nagovor partnera ili vršnjaka.
Zabrinjava to što čak 85 odsto njih ne prepoznaje roditelje kao adresu kojoj se treba obratiti kada je ova tema u pitanju, ali ni profesore. Najviše njih informacije crpi iz medija (51,1 odsto) ili iz razgovora sa vršnjacima (39 odsto).
SOS liniju, koja postoji dvije godine, roditelji su zvali zbog raznih problema i nedoumica koje imaju, ali nikad da pitaju kako da razgovaraju sa adolescentima o seksu.
Istraživanje Juventasa pokazalo je da je trećina (31,1 odsto) učenika prvog, drugog i trećeg razreda srednjih škola u Crnoj Gori seksualno aktivna, a 30,8 odsto njih nije koristilo kondom pri prvom seksualnom odnosu.
Manje od polovine seksualno aktivnih srednjoškolaca navodi da uvijek koriste zaštitu pri seksualnom odnosu, dok 14,7 odsto ispitanika koji su seksualno aktivni kaže da uopšte ne koriste zaštitu.
Kao ključne razloge što ne koriste zaštitu navode da više uživaju bez kondoma, zatim da nemaju novca, kao i nelagodu prilikom kupovine. Istraživanje pokazuje da se jedan odsto srednjoškolaca obraća za pomoć školskom psihologu, a tek se 0,4 odsto nekada obratilo za pomoć Savjetovalištu za mlade koje funkcioniše u okviru primarne zdravstvene zaštite, pa je potrebno jačati i promovisati preventivne i tretmanske službe.
U crnogorskom obrazovnom sistemu ne postoji obavezni predmet seksualno obrazovanje. U Ministarstvu prosvjete smatraju da nije potrebno uvođenje posebnog, obaveznog predmeta koji bi se bavio isključivo seksualnom edukacijom. To obrazlažu time što se, kako navode, ova tema već obrađuje kroz predmete i međupredmetne oblasti i to prilično kvalitetno i prilagođeno uzrastima.
